I ove godine, zahvaljujući financijskoj podršci Splitsko-dalmatinske županije, Grada Kaštela i Sveučilišta u Zadru, ekipa Muzeja grada Kaštela i Instituta za pomorsku baštinu ARS NAUTICA nastavila je podmorsko arheološko istraživanje na Trsteniku, na istočnom kraju Kaštel Sućurca.
Istraživanje je usmjereno na otkrivanje manjeg broda koji je tijekom prošlogodišnje akcije uočen sa zapadne strane većeg, već istraženog broda. I sa istočne strane istraženog broda uočen je jedan brod pa ih za sada na Trsteniku ima sveukupno tri.
Sva tri broda bila su ispunjena velikim kamenjem i namjerno potopljena kako bi se učvrstila priobalna konstrukcija kojom je bila ograđena operativna obala velikog gospodarskog kompleksa koji se u rimsko doba nalazio na ovom prostoru.
Izgradnjom stambenih objekata i infrastrukture njegovi su ostatci na kopnu već odavno uništeni, ali su u plitkome moru očuvani jasni tragovi njegova postojanja.
Jedinstveni fenomen
Godine 2002. Neno Rokov uočio je cjelovit prošupljeni dolij, tj. veliku posudu za skladištenje prehrambenih proizvoda, u plitkome moru na Trsteniku. Zahvaljujući angažmanu Podvodno-istraživačkog kluba "Mornar" iz Splita, dolij je iste godine izvađen iz mora i pohranjen u Hrvatskom pomorskom muzeju.
Iako je podmorski dio nalazišta tek tada uveden u službenu evidenciju, on je već od ranije bio poznat lokalnom stanovništvu, o čemu je podatak bio zapisan u lokalnom časopisu posvećenom kulturno-povijesnoj baštini.
Prošupljeni doliji jedinstveni su fenomen karakterističan za dalmatinsku obalu, kojemu za sada nisu pronađene analogije u ostalim dijelovima Mediterana. Pretpostavka je da su se mogli koristiti za čuvanje živih jegulja ili drugih riba i školjkaša, ali nalazi otkriveni u svom originalnom položaju sugeriraju nam i druge moguće namjene.
Otkrićem ulomaka slomljenih primjeraka na Trsteniku potvrđeno je da su se doliji prvobitno koristili za čuvanje vina, jer im je unutrašnjost bila premazana velikom količinom smole na kojoj su se vidjeli jasni tragovi naknadne izrade otvora.
Godine 2006. uz jugozapadni kraj linearne konstrukcije Neven Lete otkrio je ostatke broda ispunjenog velikim kamenjem i namjerno potopljenog s ciljem učvršćenja operativne obale. Godine 2007. provedeno je probno istraživanje kako bi se utvrdilo do koje je mjere brod očuvan.
Brodska je konstrukcija omeđena kamenjem, nekad iskorištenim za ispunu broda prije potapanja, a dobivena površina ispunjena je kamenim materijalom kako bi na morskom dnu ostalo zabilježeno mjesto gdje se i dalje nalazi.
Tijekom istraživanja 2020. godine Neven Lete i Vedran Dorušić otkrili su ostatke još dva već spomenuta broda, a ove godine manji je brod u cijelosti istražen.
Početak istraživanja zadao je ronilačkoj ekipi puno muke jer je brod bio ispunjen ogromnim kamenjem koje je trebalo sustavno uklanjati iz arheološke sonde, pazeći pri tome da se ne ošteti osjetljiva brodska konstrukcija.
Brod se očuvao gotovo u punoj dužini od oko 5 metara, i širini od oko 2 metra. U brodskom trupu otkriveno je četrnaest rebara, uglavnom sastavljenih od polurebrenica i rebrenih nastavaka. Duž lijevog boka konstrukcija je mjestimično očuvana do razme, tj. do bočnog završetka brodskog trupa, a desni je bok popustio pod teretom kamene ispune.
– Najveće iznenađenje bio je oblik prove potopljenog broda, napravljene u obliku provenog zrcala. Na mozaiku s prikazom tipova rimskih brodova, očuvanom u rimskoj vili u Althiburusu u današnjem Tunisu, takav je brod nazvan horeia. Koristio se uglavnom za lučke i ribarske aktivnosti, a ravni pramac bio je, čini se, namijenjen lakšem pristajanju uz obalu i ukrcaju i iskrcaju namirnica. Brodovi tipa horeia pronađeni su do sada u Toulonu i Napulju, a naš je nalaz prvi dokaz da su se koristili i u Jadranu – rekla nam je voditeljica istraživanja prof. dr. sc. Irena Radić Rossi iz Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru.
Žele ga izvaditi i izložiti
Osim malog potopljenog broda, ove je godine istražena i linearna konstrukcija operativne obale u smjeru sjevera, a u smjeru istoka istraživanje je dosegnulo otprilike polovicu njezine sveukupne dužine.
- Što se broda tiče, razmišljamo o njegovom vađenju iz mora, konzerviranju i izlaganju u Arheološkom odjelu Muzeja grada Kaštela, smještenom u Nadbiskupskom kaštelu u Kaštel Sućurcu. Ako nam financijska situacija dopusti, rado ćemo to učiniti, jer dimenzije broda odgovaraju dimenzijama prostora u kojem bi se jednoga dana trebao izložiti – kazao nam je Ivan Šuta, ravnatelj Muzeja grada Kaštela.
I dok podmorski arheolozi na Trsteniku i dalje vrijedno rade, nadajmo se da će do sljedeće godine Muzej grada Kaštela uspjeti osigurati financijska sredstva koja će omogućiti da se brod izvadi, konzervira i izloži.
