Nedavno je Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru završio arheološka istraživanja Rta Franine na poluotoku Kamenjaku, gdje je pronađen vrijedan lokalitet. Dr.sc. Luka Bekić, voditelj odjela Prezentacije podvodne baštine u tom centru za HRT kaže kako su dva tjedna radili dosta veliku istraživačku kampanju.
- Radi se o potonulom brodu iz 17. stoljeća, sa željeznim topovima, kojeg planiramo narednih nekoliko godina istraživati, kaže Bekić. Dodaje kako je to nalazište već otprije poznato ronilačkoj populaciji, te da su neodgovorni ronioci to područje sustavno pljačkali. Na površini morskog dna nije moguće naći gotovo ništa, osim te željezne topove, napominje.
Podvodni arheolozi krenuli su s istraživanjem onoga što se nalazi ispod površine mora - iskopavanjem pijeska i morskog sedimenta. Oni se zatim filtriraju na kopnu, te se tako pronalaze sitni predmeti koji su bili glavni teret tog broda, poput staklenih perli i dijelova staklenih zdjelica. Pronalaze se i dijelovi koji su bili dio opreme samoga broda.
Na pitanje čiji je brod bio još uvijek nemaju odgovor, kaže Bekić – zasad se pretpostavlja da je pripadao Mlecima koji su u to doba uglavnom kontrolirali plovidbu, iako dosadašnje indicije pokazuju kako je možda ipak riječ o nekom drugom. Za samo nalazište zna se već nekoliko godina, te ga je Ministarstvo kulture proglasilo zaštićenim i stavilo pod koncesiju.
- Ronilački centri mogu tamo voditi turiste, pod određenim nadzorom. Međutim, arheološka istraživanja nisu napravljena, i stoga je nalazište izloženo mogućoj pljački. Zbog toga smo pokrenuli istraživanja kako bi se prikupili svi sitni predmeti, dok topove planiramo restaurirati na morskom dnu sa nekim novim tehnologijama, i ostaviti ih da budu vidljivi, objašnjava Bekić. Dodaje kako je tehnika istraživanja zahtjevnija, s obzirom da se radi na dubini od 23 metra.
Podvodni roboti mogli bi se proizvoditi u Hrvatskoj
Nove tehnologije od iznimne su važnosti kako bi se dalje provodila i unaprijedila podvodna istraživanja.
Prof.dr.sc. Nikola Mišković, prodekan za znanost na FER-u i profesor na Zavodu za automatiku i računalno inženjerstvo, kaže kako robotika tome pokušava doprinijeti razvojem podvodnih autonomnih vozila koja bez ljudske posade obilazi određena područja na morskom dnu i rade njihove mape, kako bi se podaci mogli analizirati na površini. Kaže kako nije prekasno da se takva vozila počnu proizvoditi u Hrvatskoj.
- Mi na FER-u smo u tome vodeća istraživačka sila u Europi. Siguran sam da će kroz nekoliko godina rezultat biti i kompanije koje će proizvoditi takve sustave i plasirati ih na tržište, uvjeren je Mišković. Na ovom konkretnom istraživanju broda, kaže, nisu sudjelovali, ali bili su dio mnogih arheoloških istraživanja diljem Europe.
Važna nalazišta - Korčula i Neretva
Bekić ističe kako osim lokaliteta na Kamenjaku koje se istražuje, postoji i podvodno nalazište neolitičkog naselja na Korčuli koje se nedavno istraživalo. Osim onih morskih, još je mnogo poznatih arheoloških lokaliteta u rijekama i jezerima diljem Hrvatske. Jedna od važnih nalazišta je i Neretva.
- Ljudi su kroz povijest koristili sve rijeke kao glavnu komunikaciju. U ono doba, to je bio najlakši način transporta. Osim Neretve, i u Cetini kod Trilja ima jako puno nalaza. I u Savi su pronađeni nalazi potonulih brodova, i u Slavonskom Brodu. Radili smo i u Dravi u Osijeku neka istraživanja. Trudimo se da osim našeg interesa za more, i kopnenom arheologijom zaštitimo kulturnu baštinu, priča Bekić.
Mišković kaže kako se podvodna robotika, osim za podvodnu arheologiju, koristi za istraživanje mora u potpunosti – bila to podvodna biologija, ekologija, zaštita infrastrukture na more, ili pak kontrolirana eksploatacija resursa pod vodom.
Podvodna se baština u Hrvatskoj štiti Zakonom o kulturnoj baštini, ali i UNESCO-vom Konvencijom i zaštiti kulturne baštine. Pravno gledano je to zaštićeno, kaže Bekić. Kazne za neovlašteno ronjenje na zaštićenim područjima mogu biti novčane i kaznene, posebice kad je riječ o krađi većeg broja predmeta.
Pratiti tko roni na zaštićenim lokacijama i dojaviti policiji
- Važno je da ljudi prate tko roni na takvim zaštićenim lokacijama i dojavljuju lučkoj kapetaniji i pomorskoj policiji, da bi se vršila kontrola ronioca na svim lokacijama, napominje. Mišković kaže kako postoje podvodne kamere koje se mogu postaviti na takve lokacije, ali su nepristupačne financijski.
- Možete imati sustave slične kao na kopnu, i kamere koje možda i nisu toliko učinkovite radi zamućene vode – zato postoje akustičke tehnike. Samo je pitanje koliko se može uložiti u zaštitu takvih vrijednih nalazišta, kaže.
Svi vrijedni predmeti koji su proveli stoljeća pod vodom zahtijevaju restauraciju - Bekić kaže kako je ona vrlo zahtjevna. Možemo se pohvaliti da imamo najveću restauratorsku radionicu u Hrvatskoj za podvodne nalaze. Oni su specifični zbog sadržaja soli koje predmeti prime tijekom stoljeća. Amfora izvađena iz mora bi se nakon godinu dana raspala zbog djelovanja soli. Isto vrijedi i za metalne i željezne predmete, zaključuje Bekić za HRT.