Uz proširenje Gradske luke s komunalnim vezovima najavljene za otvaranje uoči lokalnih izbora, Omiš će u skoroj budućnosti dobiti i dvije komercijalne marine, jednu od 200 vezova na lokaciji nekadašnje cementare Ranko Šperac na Garmi gdje je uključena tvrtka Lavčević, te drugu od 100 vezova na samome ušću na lokaciji Ribnjak.
Upravo potonja je bila predmet javne rasprave održane u petak u prostorijama Ilirskog sjemeništa na Priku.
U pozivu je najavljeno izlaganje predstavnika investitora, tvrtke Orvas poduzetnika Branka Roglića, no nitko od njegovih zaposlenika se nije pojavio, tako da su domaćini skupa bili Mladen Perišić iz županijskog odjela za zaštitu okoliša, te biologinja Vesna Marčec Popović iz zagrebačke tvrtke Eko invest, koja je po nalogu investitora izradila Glavnu studiju o utjecaju zahvata na ekološku mrežu kojoj ta osjetljiva lokacija pripada.
Marina Ribnjak je već godinama ucrtana u županijske i gradske planove i još je ostala samo formalnost ocjene utjecaja na ekološku mrežu da bi se moglo pristupiti izdavanju koncesije i samoj gradnji.
Kako je u uvodu navela gospođa Marčec Popović, Ministarstvo zaštite okoliša je u veljači prošle godine donijelo rješenje kako za predmetni zahvat nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš već samo puno blažu varijantu prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu.
Time je sama studija koju potpisuje jedanaest ovlaštenih procjenitelja ostala uskraćena za ključno traganje za odgovorom na pitanje stvarnoga utjecaja koju će marina imati na ušće Cetine.
Ukratko rečeno, znanstvenici su se ovoga puta najviše bavili staništem morske paklare (Petromyzon marinus) koja je jedina navedena kao važna vrsta za područje estuarija Cetine, a toliko je rijetka da je nitko u Hrvatskoj sustavno ne istražuje.
Izrađivač studije je u predstavljanju projekta rekao da je prvotni raspored s 200 vezova nakon prve procjene smanjen na 106 čime se ne bi trebao značajnije narušiti okoliš.
Primarni lukobran dužine 280 metara, sekundarni od 161 metara te plivajući gat od 75 metara osigurat će prostor za smještaj flote.
Budući da se investitor bavi iznajmljivanjem plovila, očekuje se da će primarna namjena marine biti za vlastite potrebe dok će kopneni dio od sedam tisuća kvadrata biti servisna zona s objektom na kat i parkingom.
Očekivano, sam proces gradnje marine će biti prilično zahtjevan po morsko dno jer plićak od pola metra na cijeloj površini marine treba produbiti na tri i pol metra.
Izrađivači studije su toga svjesni, te očekuju da bi se dio biljnih vrsta nakon dovršetka radova djelomično mogao vratiti.
Predložena je primjena ekoloških sustava sidrenja, obvezno čišćenje podmorja od smeća jednom godišnje i nekoliko standardnih zatjeva koji se i očekuju od ekologa.
Međutim, svega nekoliko okupljenih građana Omiša je imalo puno veća očekivanja i pitanjima po završetku skupa su doveli u pitanje nekoliko ključnih elemenata studije.
Tino Mrčelić iz tvrtke Sub merus, inače profesionalni ronilac i ekolog dugo godina angažiran na zaštiti rijeke Cetine među ostalim je naveo obvezu odmicanja sidrenih lanaca od dna koja nije specificirana u studiji, te važnost drugih morskih vrsta koje uopće nisu obuhvaćene procjenom.
Naveo je loše iskustvo nakon zasipanja glavne plaže prije nekoliko godina kad je potpuno nestala populacija školjki lakirki i da svaki zahvat treba puno bolje procijeniti.
Umirovljeni sudac i borac za okoliš Antun Fagarazzi, u emotivnom izlaganju doveo je u pitanje odabir lokacije koju je grof Kulmer oformio kao ribnjak, te nenadoknadivu štetu koju će pretrpjeti neprocjenjiv prostor kao parkiralište za stotinu automobila i stotinu brodova.
Opisao je i proces strujanja rijeke i scenarij u kojem će riječni sediment kontinuirano zatrpavati marinu dok će kemikalije od pranja, antifouling i otpadne vode s brodova zagaditi sve plaže od kampa Galeb do Duća.
Autorica studije je s razumijevanjem saslušala komentare, dio sugestija prihvatila, uz ogradu da dobar dio tih pitanja izlazi iz njezine domene i molbu svima da prijedloge i primjedbe službeno upute na email adresu tea.gluhak@dalmacija.hr do 28. siječnja kad završava proces javne rasprave.
Svi koji žele pogledati studiju i upoznati se s tehničkim pojedinostima projekta to mogu učiniti OVDJE.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....