Morske su luke jedan od glavnih pokretača pritiska na okoliš diljem svijeta, posebice zbog činjenice da se većina luka i terminala nalazi u blizini urbanih područja – ističe nam Martin Bilić, magistar pomorskog prometa, osvrćući se na stanje koje, zbog svakodnevne degradacije okoliša, guši njegov Vranjic, ali i Split, najneposrednije Brda, a time i ugrožava zdravlje ljudi.
Svakodnevno, kao i brojni drugi građani, promišlja na koji se način ovakvo neodrživo stanje može riješiti, s obzirom na svoju struku i dugogodišnje iskustvo u Regionalnom središtu za pružanje pomoći i uklanjanje posljedica katastrofa u Divuljama.
Ekološki prioriteti
– U Europi European Shipping and Ports Organization (ESPO) i inicijativa EcoPorts od 1996. godine redovito prate ekološke prioritete europskih lučkih vlasti. Identifikacija prioritetnih ekoloških pitanja u EU-u može pomoći u postavljanju okvira za smjernice i inicijative koje treba poduzeti prema održivoj budućnosti. Održiva luka budućnosti koncept je koji uzima u obzir ne samo ekonomski, nego i ekološki i društveni opseg. Koncept “održivosti” za luke je integracija ekološki prihvatljivih metoda lučkih aktivnosti, operacija i upravljanja. Drugim riječima, na održiv način svaki razvoj uzrokuje minimalne moguće utjecaje, pridonoseći poboljšanju mjera i kontrola kvalitete zraka, vode, buke i otpada – kaže Martin Bilić, ističući kako su gospodarski i društveni razvoj te zaštita okoliša tri temeljna stupa održivog razvoja, te da je koncept održivog razvoja istaknut i u međunarodno preuzetim hrvatskim obvezama, prvenstveno onima iz “Agende 2030 za održivi razvoj”, koji je Republika Hrvatska potpisala 2015. godine.
– “Zelena luka” je luka koja potiče i ulaže u ekološki prihvatljivo i održivo poslovanje u svim formatima luka i pomorske industrije. Zelena luka, poznata i kao “ekološka luka”, luka je održivog razvoja, koja ne samo da zadovoljava ekološke zahtjeve, nego i podiže njihove društvene i ekonomske interese. Ključno je pitanje ekološke luke pronaći ravnotežu između ekoloških, društvenih utjecaja i ekonomskih interesa. Predviđa se da će ekološka luka postati temelj razvoja luka u budućnosti – objašnjava naš sugovornik, dodajući kako je jedan od ciljeva ekoloških luka stvaranje dobrog ekološkog okruženja i visoke ekonomske učinkovitosti u luci.
Smatra da je za postizanje tog cilja potrebno osigurati korištenje obnovljivih izvora za lučke aktivnosti ili provođenje održive prakse, kao što je recikliranje i ponovno korištenje tih materijala.
– Jasno je da luke imaju odgovornost prema svojem okolišu i da se potrebno upravljanje lukom treba pobrinuti za učinkovitu logistiku i operacije. Dok u prošlosti zaštita okoliša nije bila problem, danas luke diljem svijeta smatraju sprječavanje onečišćenja svojim prvim ciljem, posebno kod uvoza/izvoza rasutog tereta (ugljen, žito, željezna ruda, gnojivo...). U ovom slučaju, rizik od izlijevanja i stvaranja prašine je vrlo kritičan. Problemi se mogu pojaviti tijekom utovara ili istovara, ali i ako je materijal potrebno uskladištiti u lučkoj zoni. Kako bi se postiglo smanjenje emisija, prvi bi korak mogao biti korištenje ekološki prihvatljive opreme za rukovanje u rasutom stanju – navodi Bilić, ističući kako će izrada strategije “Green Ports” pružiti priliku da se objedine svi izazovi i prilike koje se odnose na poboljšanje održivosti poslovanja.
Profit od rasta izvoza
– Ekološke inicijative na razini EU-a potiču institucije na što brži ulazak u “zelenu tranziciju” kako bi se pozicionirali na tržištu prometnih usluga u pomorskom prijevozu. Uvođenje koncepta zelene luke nije samo zaštita okoliša, nego i postizanje boljih uvjeta rada, poboljšanja kvaliteta morskih lučkih usluga, čime se morske luke konkurentnije pozicioniraju na tržištu – veli Bilić, navodeći koliko bi ta zelena linija spasa značila za mještane Vranjičko-solinskog bazena.
– Svjedoci smo, nažalost, nepoštovanja implementacije načela o zaštiti mora i priobalja, o onome tko ih primjenjuje, o njegovoj stručnosti i vještini. Dugogodišnja degradacija okoliša kojoj je izvrgnut Vranjic i okolna mjesta kontinuirano jača ranjivost njegovih građana ugrožavajući njihovo zdravlje, sigurnost i blagostanje. Jedna od luka koje su profitirale od rasta izvoza željezne sirovine svakako je Luka d.d. Split.
Svaka je luka drugačija i svaka će ići jedinstvenim putem kako bi postala “zelenija” i pametnija na svojem putu kako bi smanjila emisije i poboljšala održivost svojih operacija. Želimo vjerovati da Luka d.d. može krenuti putem modela zelene luke u cilju minimiziranja i kvalitete lučkih operacija ako bi pokrenula projekt rekonstrukcije i obnove tehnološki zastarjele infrastrukture, što bi se pozitivno odrazilo i na lokalnu zajednicu – smatra ovaj Vranjičanin, napominjući kako inicijativa stanovnika Vranjica “Mjesto koje hoće živjeti 2020.” nikad nije bila protivnik projekata, sadašnjih i budućih, koji će donositi boljitak i nova radna mjesta, ali uz uvjet poštovanja ekoloških zahtjeva i normi društveno odgovornog ponašanja.
Pomorske djelatnosti
– Studija o utjecaju na okoliš Sjeverne luke na lučkom području Vranjičko-solinskog bazena pod upravom Lučke uprave Split možda donosi tu nadu, tu zelenu liniju spasa, kako bi se jedan od temeljnih dokumenata nacionalne ekološke politike, Strategija zaštite okoliša, konačno započeo implementirati. Inicijative i udruge pozivaju na ujedinjenje svih subjekata i sudionika u pomorskoj i okolišnoj djelatnosti u cilju postizanja sinergije u očuvanju nasljeđa i odgovornosti za more i okoliš. Stalnim praćenjem svjetskih dostignuća na polju zaštite i spašavanja, davanjem najsuvremenijih rješenja, upornim zalaganjem moramo zaštititi naše more i okoliš od svih sektora koji na njega djeluju kako bismo Hrvatskoj osigurali dugoročnu izglednu budućnost – zaključuje Bilić, uz uvjerenje kako pametnim odlukama pridonosimo tome da naš grad, naša zemlja, Europa i cijeli planet postanu održiviji za sadašnje i buduće generacije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....