Vlada je u četvrtak donijela Nacionalni plan razvoja akvakulture za razdoblje do 2027. godine, kojim se za tu djelatnosti predviđaju ukupna financijska sredstva od 666,5 milijuna kuna.
U RH marikultura uključuje uzgoj bijele ribe, plave ribe (tuna) i školjkaša. Najznačajnije vrste riba u uzgoju su lubin, komarča i atlantska plavoperajna tuna, a školjkaša dagnja i kamenica.
Nacionalni plan stavlja težište na četiri posebna cilja: povećanje proizvodnosti i otpornosti proizvodnje u akvakulturi na klimatske promjene, jačanje međunarodne konkurentnosti hrvatske akvakulture, jačanje doprinosa akvakulture obnovi gospodarstva te unaprjeđenju uvjeta života u ruralnim i obalnim područjima te poticanje inovacija u sektoru akvakulture.
Od predviđenih sredstava, u državnom proračunu za 2022. godinu osigurano je 20 milijuna kuna, u 2023.godini planirano je oko 65 milijuna kuna, kao i u 2024. godini te isto tako udio iz europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu.
Posebni ciljevi utvrđeni su na temelju 12 ključnih potreba sektora akvakulture. Među njima su povećanje dodane vrijednosti proizvodnje u akvakulturi; unaprjeđenje proizvodnih praksi u okolišno održivoj akvakulturi: unaprjeđenje usklađenosti između proizvodnih sustava i svojstava ekoloških zona; jačanje povezanosti s tržištem u sektoru akvakulture, uključujući okrupnjavanje ponude; unaprjeđenje poslovanja kao odgovora na potražnju potrošača za proizvodima akvakulture...
U svrhu ostvarenja posebnih ciljeva, a kako bi se riješile prepoznate ključne potrebe u sektoru akvakulture, predloženo je 17 mjera.