Prije mjesec dana cijeli je svijet pričao o teretnjaku koji se nasukao u Sueskom kanalu i to tako da nijedan drugi brod nije mogao proći svojim uobičajenim putem. Na društvenim mrežama je divovski brod postao predmet sprdnje, a lanci svjetske logistike do danas se nisu vratili u „normalu".
Za kompaniju i posadu broda Sueski kanal kao da je postao njihova sudbina. I dalje je brod tamo, točnije u Velikom gorkom jezeru koje povezuje južni i sjeverni dio najvažnijeg svjetskog kanala, piše Deutsche Welle.
Ever Given bi mogao doduše nastaviti put prema Rotterdamu, kamo se i bio zaputio, i tamo konačno isporučiti kontejnere koje prevozi. Brod je u plovnom stanju, 25 članova posade jedva čeka da isplovi.
Ali, to nije moguće.
Egipatska uprava Sueskog kanala zahtijeva naime 916 milijuna dolara odštete od kompanije kojoj pripada brod. To je, kažu, ceh koji je nastao zbog šest dana blokade - kada se s obje strane kanala u dugačkoj koloni „nagomilalo” četiri stotine brodova. Trećina tih troškova je, prema Egipćanima, nastala u kompliciranom oslobađanju zaglavljenog diva.
Tu svotu bi trebale platiti japanska kompanija Shoei Kisen i njezina panamska firma-kćer Luster Maritime. A tamo ne žele govoriti za medije, ali agencija Reuters prenosi da su oni kao odštetu ponudili samo stotinu milijuna dolara.
Tako su Egipćani kao hipoteku zadržali brod s 18.000 kontejnera punih robe. Posada je praktički zarobljena na palubi, samo su dvije osobe smjele na kopno zbog zdravstvenih tegoba.
U hamburškoj brodskoj kompaniji BSM, koja se bavi upravljanjem brodskim prometom, nazivaju odluku da se plovilo i posada zadrže "ekstremno razočaravajućom". Kažu da nije nastala nikakva šteta po okoliš, odnosno da firma kojoj pripada Ever Given surađuje s istražiteljima. Do sada navodno nije pronađen nikakav tehnički uzrok incidenta.
Verzija koja se najčešće čuje je da je snažan vjetar poremetio kurs broda 23. ožujka kada se nasukao u kanalu. Pritom su, kako kažu neki stručnjaci, kontejneri (posloženi u visinu) djelovali poput jedra koje je samo pojačalo učinak vjetra.
Ali, službena istraga još nije okončana. Zato se Egipćani i Japanci i ne mogu „dogovoriti” o uzroku. Jasno je ipak da vrijeme radi za Egipćane – jer vlasnici broda ne mogu koristiti svoje najveće plovilo, a niti mogu računati na vječito razumijevanje mušterija koji čekaju svoje kontejnere.
Osiguravateljska kuća koja radi za Shoei Kisen sada je priopćila da pravdu zbog zaplijene broda traži pred lokalnim sudom u Ismailiji, udaljenom desetak kilometara sjeverno od Gorkih jezera gdje je zatočen brod.
Tamo je prvo ročište zakazano za 4. svibnja, ali tko zna koliko bi tjedana ili mjeseci mogao potrajati proces. Malo tko računa s opcijom da bi egipatski sud mogao presuditi protiv državne firme koja upravlja Sueskim kanalom.
Pitanje je i koliko će još posada broda – koju čine uglavnom Indijci – morati izdržati. Egipćani ih ne bi smjeli držati kao taoce, priopćio je indijski sindikat pomoraca AISU. Ali teško da će to pomoći - pogotovo ako se zna za jedan drugi primjer.
Naime, stotinjak kilometara južnije, na ulazu u Sueski kanali, od srpnja 2017. je usidren brod MV Aman. Taj bahreinski teretnjak je bio zaustavljen zbog nesuglasica oko sigurnosne opreme i računa za gorivo. Jedan egipatski sud je proglasio prvog časnika broda Mohameda Aishu pravno odgovornim za plovilo.
Aisha je napustio palubu tek prošlog petka, nakon višemjesečne borbe međunarodnog sindikata pomoraca. Na brodu je proveo skoro četiri godine, piše Deutsche Welle.