Izmjerene temperature zraka u lipnju među najvišim su u povijesti mjerenja.
Najvišim. U povijesti mjerenja. Državni hidrometeorološki zavod je prvog dana srpnja objavio klimatološku analizu lipnja 2022., koja je pokazala da su na cijelom Jadranu temperature zraka bile ekstremno visoke, i do 4,3 °C više od prosjeka u razdoblju od 1981. do 2010. godine. Kao da ni visoke temperature nisu "dovoljne", lipanj je karakterizirao i (potpuni) izostanak oborina.
Sve to u kombinaciji s atmosferskim anomalijama odrazilo se na dubinu termohaline i osobine površinskog sloja mora, tako kažu stručnjaci, a mi bi rekli, i ne bi pri tom pogriješili da se more ugrijalo do ekstremnih vrijednosti.
- Za očekivati je da će ovako visoke površinske temperature mora trajati do prolaska većeg atmosferskog poremećaja ili do promjene režima vjetra - objasnio nam je doc. dr. sc. Frano Matić, docent sa Sveučilišnog odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu.
Uz njega smo doznali kako temperatura dubljih slojeva Jadrana dominantno ovisi o osobinama mora koje iz Jonskog mora ulazi u Jadran. Stoga je, tvrdi docent, nezahvalno govoriti o dugoročnim posljedicama ovako toplog lipnja na temperaturno stanje cijelog vodenog stupca.
- Dugotrajne promjene klime su se već događale u povijesti, naš je planet prolazio kroz razdoblja zagrijavanja i hlađenja, ali smatra se da današnje promjene nastaju zbog povećanih emisija stakleničkih plinova nastalih uslijed ljudskih aktivnosti. Kao posljedica klimatskih promjena javljaju se globalno zagrijavanje, pojačano otapanje leda, podizanje razine mora, promjene u režimu oborina, promjene staništa organizama, promjene u biološkim procesima, zakiseljavanje morskih staništa te promjene u bioraznolikosti ekosustava, nabrojala nam je doc. dr. sc. Maja Krželj, pročelnica Sveučilišnog odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu.
Različita istraživanja dokazala su da klimatske promjene utječu na morska staništa i njihovu bioraznolikost, zabilježene su brojne promjene u distribuciji i abundaciji vrsta, pa se predviđa da će morski ekosustavi pretrpjeti značajne promjene, ustvrdila je docentica Krželj.
- U svim se svjetskim morima već bilježi veća geografska rasprostranjenost termofilnih vrsta, dok se vrste karakteristične za hladna mora povlače u hladnija područja i na taj način smanjuju svoju geografsku rasprostranjenost. Mnoge od termofilnih vrsta mogu biti i invazivne zbog čega može doći do promjena u hranidbenim mrežama i narušavanju ravnoteže unutar ekosustava. Diljem svijeta zabilježeno je širenje alohtonih tropskih organizama, a različite studije dokazuju disfunkciju morskih ekosustava uzrokovanu sinergijom klimatskih promjena i prekomjernog ulova, kao što je npr. porast populacija meduza. Zbog svega navedenog smatra se da bi u morskim staništima moglo doći do smanjenja biološke raznolikosti, pa čak i nestanka vrsta, odnosno nepovratnih posljedica u morskim ekosustavima, pojašnjava docentica.
Naravno, i u Sredozemlju je zabilježeno širenje toploljubnih vrsta prema sjeveru kao i širenje alohtonih tropskih vrsta koje su ušle u Sredozemno more preko Sueskog kanala, Gibraltarskog tjesnaca ili su unesene. Epizode masovnog pomora organizama su u porastu u svim morskim ekosustavima, tako da je u zadnja tri desetljeća zabilježeno nekoliko epizoda masovnog pomora beskralježnjaka u Sredozemnom moru.
- Pojave masovnog mortaliteta povezuju se s neuobičajeno visokim temperaturama i toplinskim valovima, u godinama kada su zabilježene značajne promjene u koraligenskim zajednicama različitih područja, dokazujući da promjene temperature morske organizme čine ranjivijima na patogene i bolesti - pojašnjavaju nam znanstvenici.
Upozoravaju kako zbog svega navedenog treba provoditi dodatne monitoringe i istraživanja morskih organizama kod kojih su vidljive promjene direktno ili indirektno povezane s klimatskim promjenama. Posebno treba pratiti populacije kod kojih je došlo do masovnog pomora, kao kod plemenite periske (lat. Pinna nobilis) ili kod značajnog porasta populacije i širenja areala (npr. različite termofilne vrste).
- Zabilježene klimatske promjene, u sinergiji s antropogenim utjecajima, utječu na promjene u ravnoteži hranidbenih mreža, o kojima naposljetku ovise životne i prehrambene navike ljudi te kakvoća življenja stanovništva - tako vele.
I onda nam, posve logično, objašnjavaju kako se lanac stvara, kako jedna promjena vodi do druge, pa bi i mi mogli promijeniti, doduše prisilno, sastav našeg pjata. Mogu se očekivati promjene u sastavu vrsta u ulovu, pa to vodi i do promjene u načinu prehrane morskim organizmima.
- Uzimajući u obzir smanjenje ribljeg fonda u svjetskim morima, u nekim područjima su se već počele iskorištavati vrste i skupine morskih organizama koje u prošlosti nisu bile iskorištavane, poput meduza, pa su tako i u Italiji nedavno objavljeni gastronomski recepti na bazi meduza - doznajemo.
Među najpoznatijim invazivnim vrstama u Jadranskom moru je plavi rak (lat. Callinectes sapidus) koji može značajno utjecati na bioraznolikost novonastanjenog područja, stoga je svakako zanimljiv kao vrsta koja bi se trebala komercijalizirati i popularizirati, pogotovo zbog toga što ga u nekim dijelovima svijeta već iskorištavaju kao gastronomsku delikatesu.
Riba lav ili riba paun (lat. Pterois miles) vrlo je invazivna vrsta, otrovnih bodlji, koja se iz Crvenog mora proširila po cijelom istočnom Sredozemlju zbog čega su zemlje koje se nalaze u tom području pokrenule kampanje za praćenje i kontrolu populacije izlovom te se vrsta popularizira i promovira kao ukusna hrana.
- Još uvijek nije nastanjena u Jadranskom moru, ali se smatra da će se uskoro nastaniti, čemu pridonosi i podatak da je prošlo ljeto viđena i fotografirana ispred Komiže na otoku Visu, a zbog čega ćemo u skorijoj budućnosti trebati urediti načine njenog ciljanog izlova - vele nam splitski znanstvenici.