StoryEditorOCM

Puna knjiga narudžbi‘Trenutno se u hrvatskim škverovima grade 23 radna broda za Norvežane‘

Piše Jozo Vrdoljak/JL
27. veljače 2023. - 10:43
Iz Hrvatske je lani isporučeno sedam radnih brodova za svjetsko tržišteNikša Stipaničev/Cropix, Iskra brodogradilište

Projekt izgradnje radnih brodova za norveški sektor marikulture u Hrvatskoj počeo je prije 14 godina. Šibenska tvrtka u norveškom vlasništvu CroNoMar posrednik je u svim ugovorima, ali i značajan suradnik, kako u provedbi projekta tako i u njegovoj finalizaciji. Zasad je u projekt gradnje brodova uključeno pet hrvatskih brodogradilišta, a kako se doznaje, u visokoj su fazi pregovori s još dva škvera. Dovršetak pregovora očekuje se za otprilike dva mjeseca, kada će biti i poznata imena tih brodogradilišta

Knjige narudžbi, kako nam otkriva Ana Zajc, viša projektna savjetnica u tvrtki CroNoMar, za sve hrvatske partnere, gotovo su popunjene za 2023. i dio 2024. godine. Otkriva da su upravo u tijeku pregovori o gradnji novih radnih brodova s kojima bi se nastavilo popunjavanje knjige narudžbi za 2024.

Izazovna godina

- Godina iza nas je bila više nego izazovna, pa ipak je iz Hrvatske isporučeno sedam radnih brodova za svjetsko tržište marikulture i ribarstva ukupne proizvodne u vrijednosti koja premašuje 15 miilijuna eura. Usprkos novom stanju na tržištu, tvrtka CroNoMar u suradnji sa svim svojim hrvatskim partnerima kontinuirano podugovara nove projekte za međunarodni sektor marikulture i ribarstva. Prije nekoliko tjedana isporučena su dva radna plovila, oba proizvedena u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja će se koristiti u svakodnevnom radu na ribogojilištima u Norveškoj i na Islandu. Ovi brodovi, kao i svi ostali koje su hrvatske tvrtke isporučile u proteklih 14 godina, na najbolji način predstavljaju globalni hrvatski proizvod - otkriva Ana Zajc.

Brodovi koji se grade u hrvatskim brodogradilištima dužine su od 15 do 25 metara te različitih širina i vrsta, bilo jednotrupci ili dvotrupci, aluminijski ili čelični, opremljeni najsuvremenijom tehnologijom i opremom koja se koristi u ribarstvu i marikulturi. Bez obzira na tip broda i njegovu svrhu, svaki je ugovor, odnosno gradnja, specifičan, te se plovilo podugovara i gradi u skladu za zahtjevima krajnjeg kupca.

image

 Ana Zajc, viša projektna savjetnica u tvrtki CroNoMar

Nikša Stipaničev/Cropix

- Dosad isporučenih više od 170 brodova dokazuje na najbolji način visoku kvalitetu proizvoda te omogućava ugovaranje novih poslova, a oni, pak, omogućavaju stabilna radna mjesta i otvaranje novih. Trenutno su u različitim fazama gradnje 23 projekta za nove brodove koji bi trebali biti isporučeni kupcima najkasnije početkom 2024. Zbog svega navedenog kontinuirano se povećavaju konkurentnost i proizvodnja naših brodograditelja. Model poslovanja isti je onaj koji je i dosad uspješno primjenjivan prilikom ugovaranja poslova s drugim hrvatskim partnerima - pojašnjava Ana Zajc.

Izvozni potencijal

Zajc podsjeća na to da je od početka razvoja ovog projekta 2009. godine temeljni cilj tvrtke CroNoMar bio povezivanje hrvatskih i norveških tvrtki iz maritimnog sektora, identifikacija tržišnih potreba, mogućnost razvoja novih proizvoda, usluga i poslovnih modela te olakšavanje pristupa novim tržištima, kao i jačanje izvoznog potencijala hrvatskih proizvođača uz usporedno uspostavljanje dugotrajne poslovne suradnje s inozemnim partnerima.

image

Iskra CroNoMar

Iskra brodogradilište

- Proteklih godina postigli smo jako mnogo. Početna ideja, da se u petogodišnjem razdoblju u Šibeniku sagradi 15 brodova, odavno je ispunjena. Do sad samo u Šibeniku sagrađeno i isporučeno 126 brodova, a zajedno s brodogradilištima iz drugih hrvatskih gradova, koji su se s vremenom priključili ovom projektu, te s drugim hrvatskim malim i srednjim tvrtkama, ostvaren je izvoz u vrijednosti oko 200 milijuna eura. Najviše je brodova izvezeno u Norvešku, a manji dio na tržišta Saudijske Arabije, Shetlandskog otočja, Kanade i Islanda - ističe Zajc.

Sva su plovila koja se grade na hibridni pogon

Protekle dvije godine ostavile su trag na cijeli svijet.

- Lanci opskrbe postali su potpuno nestabilni, tržišni uvjeti su izmijenjeni. Zahtjevi tržišta potiču nove načine razmišljanja te su tako gotovo sva plovila koja se grade u Hrvatskoj već prešla na hibridni pogon. Kada govorimo o brodu na hibridni pogon, govorimo o potpuno novom modelu s elektroinstalacijom, uključujući dizelske generatore i akumulatore, s električnom propulzijom, kao i specifičnom opremom. Ti modeli su veće vrijednosti od prijašnjih isporučenih brodova - ističe Ana Zajc.

01. studeni 2024 00:24