StoryEditorOCM

odvratan prizor‘Riba je bila svježa, ali kada sam počela pripremati ručak, ostala sam šokirana!‘: ovaj parazit može biti itekako opasan za ljude, prepoznajte ga na vrijeme

Piše Zlatko Šimić/JL
25. srpnja 2022. - 13:17

Sve je bilo u redu, kupila sam skušu kod svog ribara na tržnici, bila je svježa, bistre oči, crvene škrge, ali kada sam počela pripremati ručak, ostala sam šokirana. Nakon otvaranja utrobe iz unutrašnjih organa počeli su gmizati crvići i osjetila sam smrad. Bio je to prizor od kojeg mi se digao želudac. Pokušala sam očistiti i drugu ribu, ali dogodila se ista stvar. Bacila sam obje i treću neočišćenu, a kako sam ogulila krumpire za pećnicu, na kraju smo za ručak jeli tikvice umjesto skuše.

Ovo mučno iskustvo koje je Jutarnjem listu povjerila njihova čitateljica bilo je povod za malo istraživanje o opasnostima koje se kriju u ljetnim danima kada se češće konzumira svježa riba.

Prva adresa na kojoj smo pokušali dobiti odgovor bila je ribarnica na Dolcu, računali smo da naši poznanici ribari neće misliti da provjeravamo je li netko od njih prodao čitateljici pokvarenu ribu. Nikad se ne zna, možete vi biti dobri s nekim, ali posao je posao, a novinar je novinar.

No, Toni Dokupil, vlasnik ribarskog obrta Hobotnica s Raba, i Mario Mandac, vlasnik tvrtke Ora Adriatica, već odavno znaju s kim imaju posla. Pitaju me odmah je li sezonu kiselih krastavaca zamijenila sezona ukiseljenih riba.

Prvo nam je Toni odmah dijagnosticirao kako je u spomenutom slučaju najvjerojatnije riječ o parazitu anisakis, koji je čest nametnik upravo u skušama.

- Riječ je o ribljem parazitu koji nije opasan za ljude ako se riba termički obradi. Prizor nakon otvaranja utrobe je ružan za vidjeti, ali to ne znači da ribu treba baciti. I kupci znaju da ga prodavači ribe ne mogu uočiti ako riba nije očišćena, pa tu neugodnu situaciju okončamo tako da im vratimo novac ili damo neku drugu ribu - kaže Toni.

Dodaje kako se parazit najčešće nalazi u uvoznoj skuši iz Španjolske i Francuske, a u ribi iz Jadranskog mora znao se pronaći u osliću.

Iako je skuša zbog svoje cjenovne pristupačnosti i kvalitete omiljena među riboljupcima, u Jadranu je ima sve manje, ali je jedna od rijetkih koja se izlovljava u ljetnim danima, pa je postala kraljica "gradela za siromašne".

image

Anisakis simplex

Ilustracija/Shutterstock

Mario Mandac kaže nam kako je skušu u posljednje vrijeme nadomjestila lokarda, te kako su paraziti slični anisakisu prisutni u brojnim ribljim vrstama.

- To vam je kao kad u trešnji nađete crva kojeg ne možete vidjeti prije nego što je zagrizete. Parazit je opasan za ljude ako se jede svježa riba, i tu treba biti oprezan, ali nakon termičke obrade ili zamrzavanja on se uništi - kaže nam.

I stručna literatura potvrđuje riječi naših ribara, anisakis spp. je bijeli crvić dugačak oko dva centimetra, parazit koji živi u želucu i jetri 200 vrsta riba i 25 glavonožaca. O njemu se pišu doktorati, pa tako doznajemo da se razmnožava u utrobi dupina i kitova, a nakon što ga se oni riješe u hranidbenom lancu pokupe ga ribe. Ali za čovjeka je bezopasan osim ako živ ne dođe u organizam.

Zato se zdravstveni problemi događaju najčešće u skandinavskim zemljama gdje se često konzumira svježa i djelomično dimljena ili osušena riba. Na to upozoravaju i Uprave za ribarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede.

- Budući da anisakis parazitira u velikom broju vrsta slatkovodnih i morskih riba, sporadični nalazi anisakisa prilikom kupovine ribe su najčešći u vrsta koje se najčešće kupuju i konzumiraju. Anisakis može biti potencijalno opasan za ljude konzumacijom sirove ili nedovoljno termički obrađene zaražene ribe i glavonožaca. Rizični su i proizvodi od sirove ribe kao što su sushi ili carpaccio - navode.

U slučaju konzumacije ribe ili proizvoda infestiranih anisakisom, kod ljudi se može javiti oboljenje u vidu gastrointestinalnih simptoma.

Prvi simptomi želučane forme mogu se javiti već od sat vremena do osam sati, a kod crijevne forme bolesti nastupaju kasnije, u razdoblju od pet do sedam dana nakon konzumiranja ribe. Od kliničkih simptoma najčešće se javlja: mučnina, povraćanje, dijareja, prisutnost krvi u stolici, popraćeni povišenom tjelesnom temperaturom.

image

Anisakis na ribi

Ilustracija/Shutterstock

No, ako je suditi po službenoj statistici, situacija u Hrvatskoj uopće nije alarmantna. Prema dostupnim podacima iz Državnog inspektorata, tijekom 2022. godine zabilježena je jedna službena prijava pojave anisakisa (putem sustava RASFF), a jedna je prijava zabilježena i u 2021. godini. Iz Uprave dodaju kako je činjenica da se događaju i sporadični slučajevi pojave anisakisa u svježoj ribi, kupljenoj u maloprodaji, u ribarnicama ili trgovačkim lancima.

Dakako, nakon svih ovih spoznaja nazvali smo našu čitateljicu i iscrpno je izvijestili o istrazi o parazitu koji ju je sablaznio.

- Lijepo je da ste se potrudili, ali nakon ovog iskustva s bijelim crvima još neko vrijeme ribu neću ni omirisati. Osim one u konzervi - rekla nam je.

Sve u svemu, uzalud vam trud ribari kad vam kupci ne znaju kakve se tek sve opasnosti kriju u konzervama. Jedina utjeha nakon svega ostala nam je dosjetka koju su nam spomenuli ribari. Njihovo kodno ime za anisakis je "anasaso-opasnost iz mora". Tko je gledao reklamu za Pipi i pamti onu pripijenu majicu, znat će o čemu je riječ.

Što je anisakis?

Nakon oplodnje, jajašca anisakisa (Anisakis simplex, Dujardin, 1845.) plutaju otvorenim morem, dok ne završe kao hrana pelagijskih rakova koji su anisakisu prvi intermedijalni domaćin. Svoj sljedeći larvalni stupanj prolaze u probavnom traktu sitnijih riba koje se hrane tim rakovima.

Larve nastavljaju svoj razvojni put u utrobama glavonožaca i krupnije ribe koje, hraneći se invadiranim sitnijim ribama, i same postaju domaćini ovom nametniku. Tek nakon što invadirane ribe i glavonošce pojedu morski sisavci, put anisakisa se završava.

U morskim se sisavcima ovaj parazit uspješno razmnožava, jaja budu izbačena u otvoreno more, a domaćin sustavno potpuno razoren.

Na naš užas, iako nismo morski sisavci, anisakis može nastaviti svoj razvojni put u našim organizmima. U situacijama u kojima se konzumira nedovoljno termički obrađena riba, larve mogu dospjeti u naš organizam, nakon čega u pravilu nastaju vrlo ozbiljni problemi.

Valja naglasiti da čak i termički obrađene ličinke anisakisa mogu izazvati neke alergijske reakcije, u prvom redu gingivitis i bronhijalni spazam.

Broj ribljih vrsta koje anisakis koristi kao privremene domaćine je ogroman. Prema nekim statistikama, utvrđena je​ invadiranost riblje utrobe ovim, ali i drugim ektoparazitima kao i tkivnim parazitima, kod čak 90 posto analiziranih ribljih vrsta.

Ako se ulovljena riba koja je invadirana anisakisom na vrijeme ne očisti, ovi će paraziti iz trbušne šupljine prijeći u mišićno tkivo, gdje predstavljaju vrlo ozbiljnu i konkretnu opasnost.

Inače su ovi paraziti crvoliki ili valjkasto-bobičasti, ubušeni u mišićje ili kožu, dok se u trbušnoj šupljini mogu vidjeti kao spiralno savijeni, srebrnkasto-bijeli crvići.

Boris Bulić

Iz Uprave za ribarstvo daju preporuke za potrošače zbog potencijalne zdravstvene opasnosti

· čišćenjem utrobe prije konzumacije ribe nametnici se uklanjaju iz ribe, stoga ne predstavljaju opasnost za potrošača

· termičkom obradom ribe (već na 60 °C) ili smrzavanjem ribe na - 20 °C u svim dijelovima proizvoda tijekom 24 sata nametnik se uništava

· ne preporučuje se konzumacija sirove ribe.

24. prosinac 2024 02:19