StoryEditorOCM

Aljoša DuplićRavnatelj Zavoda za zaštitu okoliša: ‘Ribari već za 10 godina neće loviti ono što love danas, nekih vrsta neće biti‘

Piše Hina
9. siječnja 2023. - 10:12

Svi govore o klimatskim promjenama kao o problemu koji ako ne riješimo nećemo preživjeti, i to je točno, ali bez bioraznolikosti koja je ugrožena, nema opstanka, upozorio je Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

"Klimatske promjene su kronična bolest Zemlje i trebamo se boriti protiv klimatskih promjena. Ali, bez bioraznolikosti nema opstanka - hrana, poljoprivredna proizvodnja, zrak, pitka voda - sve dolazi iz bioraznolikosti, iz ekosustava", upozorio je Duplić u razgovoru za Hinu.

Rekao je kako klimatske promjene sasvim sigurno ne bi bile toliko izražene da stanje cijelog ekosustava nije dramatično narušeno i izmijenjeno, pa je uslijed toga efekt staklenika samo dodatna nadogradnja na sve.

Ocijenio je kako je zaštita prirode nekada bila romantična disciplina, a danas je krizna disciplina koja se de facto bori za opstanak čovjeka.

"Priroda će opstati bez nas, ali mi bez prirode nećemo opstati", poručio je Duplić.

Podsjetio je kako smo nekada imali nepregledne površine šuma, močvarnih staništa, zdravo more..., a onda smo to počeli sve više mijenjati, što je za posljedicu imalo i ogromne emisije ugljika iz biomase, tla i s morskoga dna u atmosferu.

Slikovito, objašnjava Duplić, biosfera je u lošem, ozbiljno narušenom zdravstvenom stanju koje je sve lošije jer Zemlja nije živjela zdravim životom, a mi smo joj to priuštili.

Nije dobra situacija niti u Jadranskom moru. Uz prelov pojedinih vrsta uočava se i tropifikacija. Uslijed klimatskih promjena raste temperatura, pogotovo površinskog sloja i to se održava i na slojanje mora u dubljim dijelovima, na vertikalno kruženje biomase.

Sve su češće tropske vrste koje su unesene u Jadransko more ili su ušle kroz Sueski kanal iz Crvenog mora i polako se širile Sredozemljem te uspostavljaju svoje populacije.

"Neke od tih vrsta su izrazito opasne i očekujemo da će uslijed narušenih uvjeta dovesti u pitanje opstanak nekih naših vrsta. Vrlo je izvjesno da naši ribari za 10 do 20 godina neće više loviti ono što love danas jer nekih vrsta više neće biti. Zamijenit će ih neke druge, danas nama nepoznate vrste", upozorio je Duplić.

Istaknuo je i važnost prirode za psihičko zdravlje čovjeka. Jedna od glavnih bolesti danas u Hrvatskoj je depresija, a u vremenu svakodnevne izloženosti stresu i ubrzanog životnog ritma boravak u prirodi djeluje blagotvorno na psihu.

05. studeni 2024 07:45