suradnja hrvatske i italijeProjektom Soundscape istražen utjecaj podvodne buke na morsku faunu te bioraznolikost i ekosustav sjevernog Jadrana

Projekt Soundscape je financiran od strane EU Interreg V-A Programa prekogranične suradnje Italija - Hrvatska 2014. - 2020., a u okviru Standardnog programa, tema 3. Okoliš i kulturna baština, specifični cilj 3.2 – Doprinos zaštiti i obnovi bioraznolikosti.

U projektu su sudjelovala 4 hrvatska partnera (Institut za oceanografiju i ribarstvo kao vodeći partner, Institut Plavi svijet za istraživanje i zaštitu mora, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, te 4 talijanska partnera (Nacionalni istraživački institut (CNR), Agencija za zaštitu okoliša pokrajine Fruli-Venezia-Giulia, pokrajina Marche i Fondacija Cetacea.

Projekt je započeo 1. siječnja 2019. i završio 30. studenoga 2021. godine pa je ukupna dužina trajanja Projekta bila 35 mjeseci. Budžet Projekta je iznosio 2.146.040,51€.

Glavni cilj Projekta je bio uspostaviti prekograničnu tehničku, znanstvenu i institucionalnu suradnju između talijanskih i hrvatskih tvrtki u cilju zajedničkih istraživanja procjene utjecaja podvodne buke na morsku faunu te općenito na bioraznolikost i ekosustav sjevernog Jadrana.

Ova suradnja ima za cilj osigurati učinkovitu zaštitu morske biološke raznolikosti i razviti održivo korištenje morskih i obalnih ekosustava i prirodnih bogatstava. 

U sklopu projekta Soundscape mjerena je antropogena podvodna buka (zvukovi proizvedeni ljudskim aktivnostima) na 9 postaja (frekventni opseg 48KHz, 16 bita) postavljenih u priobalnim i otvorenim vodama sjevernog Jadrana tijekom 15 mjeseci (ožujak, 2020. – lipanj, 2021.).

Prema izrnom planu mjerenja su trebala trajati 12 mjeseci, ali se zbog smanjenja većine ljudskih aktivnosti zbog COVID-19 nastala je situacija sa znatno slabijom podvodnom bukom od uobičajene. Da bismo donekle obuhvatili i vrijeme što bliže uobičajnom mjerenja smo produžili za tri mjeseca.

Uz različite statističke obrade mjerenih podataka izračunate su i srednje vrijednosti buke u intervalima od 20 sekundi koje su korištene kao ulazni podatci u numeričkom modelu Quonops u svrhu njegovog kalibriranja.

Korištenjem ovih podataka i podataka drugih potrebnih parametara (batimetrija, vrste sedimenta, temperatura i salinitet mora, valovi, morske struje) numeričkim modeliranjem su dobijene karte prostorno-vremenskih vrijednosti raspodjele podvodne buke pomoću kojih se može analizirati njen utjecaj na morsku faunu sjevernog Jadrana.

Činjenica je da mnoge ljudske aktivnosti koje se odvijaju na moru doprinose povećanju njegovog onečišćenja podvodnom bukom. Utjecaj podvodne buke je vrlo značajan na morske organizme jer oni koriste zvukove za komunikaciju, traženje hrane i navigaciju.

Antropogena buka može maskirati biološke zvučne signale i izazivat bihevioralne reakcije, fiziološke probleme, ozljede pa čak i smrt morskih životinja. Sjeverni Jadran je specifičan jer ga čini plitki dio poluzatvorenog Jadranskog mora koji je duboko usječen u Europsko kopno.

U njemu se nalazi dragocjena i vrlo ranjiva biološka raznolikost pa jedan dio obuhvaća područje Natura 2000, zaštićena morska i obalna područja (MPA) i dio je EUSAIR područja. Istovremeno, se u sjevernom Jadranu odvija veliki pomorski promet (prijevoz putnika i različitih tereta kao što su kruti tereti i nafte od Otranta prema sjevernojadranskim lukama), a također se značajno iskorištavju prirodna bogatstva (ribarstvo, eksploatacija plina).

Treba napomenuti da su u sklopu projekta Soundscape prvi put u dijelu Sredozemnog mora obavljena opsežna istraživanja utjecaja podvodne buke na prirodna biološka bogatstva mjerenjima na 9 postaja te izvršena procijena njene prostorno-vremenske raspodjele numeričkim modeliranjem.

Aktivnosti u projektu Soundscape su se odvijalo u 27 različitih aktivnosti u sklopu kojih su izrađena i publicirana 67 ishoda, raspoređena u 5 radnih paketa:

· WP1 - Upravljanje Projektom (4 aktivnosti, 15 ishoda)

· WP2 - Komunikacija i promidžba (7 aktivnosti, 17 ishoda)

· WP3 - Provedba mjerenja i obrada mjerenjima dobijenih podataka (6 aktivnosti, 16 ishoda)

· WP4 - Prikupljanje podataka i analiza rasprostranjenosti ciljanih osjetljivih vrsta (4 aktivnosti, 8 ishoda)

· WP5 - Modeliranje podvodne buke te planiranje mjera i scenarija za njihovo ublažavanje (6 aktivnosti, 11 ishoda)

WP1 – Upravljanje Projektom

Vodeći partner u projektu (Institut za oceanografiju i ribarstvo - IOR) je bio zadužen za cjelokupno upravljanje Projektom zajedno s Upravnim odborom (UO) i Odborom za praćenje provedbe Projekta (MC) pa je rukovodio izradom ovog radnog paketa.

Na prvom sastanku održanom u IOR-u bna početku izvođenja Projketa definiran je detaljan plan rada s glavnim ciljevima i metodama za njihovo ostvarenje, planirane su aktivnosti i očekivani rezultati s ishodima, rizicima projekta i izrađen detaljan hodogram ostvarivanja zacrtanih ciljeva u pojedinim šestomjesečnim izvještajnim razdobljima.

Uspostavljen je mrežni alat BASCAMP za komunikaciju među partnerima i učinkovito praćenje dinamike u ostvarivanju aktivnosti, dijeljenje dokumenata, praćenje statusa izrade pojedinih ishoda, itd.

Tijekom trajanja Projekta održano je šest zahedničkih sastanaka UO i MO na kojima je analizirn tijek izvođenja projekta. Osim uvodnog sastanka održanog u Splitu i završnog sastanka s konferencijom za hrvatske nacionalne i regionalne službe odrržanog 23. studenoga 2021. godine u Rijeci, organizirana su još dva sastanaka „in situ“ (Rijeka: prvo izvještajno razdoblje - PR1), Venecija (PR2), te tri „online“ sastanka zbog problema prouzrokovanih COVID-19 (PR3, PR4 i PR5) i jedan kombinirani sastanak (Veli Lošinj - PR6).

U sklopu ovog radnog paketa IOR je u šestomjesečniim izvještajnim razdobljima izradio izvješća (Progress Report) o napretku Projekta (stručno i financijsko) na osnovu izvješća (Activity Report) koje su izradili partneri u projektu.

Rad u ovom radnom paketu je partnerima donio nova znanja i iskustva u provedbi projekata financiranih iz Europskog fonda za regionalni razvoj te poboljšao njihove vještine u upravljanju i koordinaciji.

WP2: Komunikacija i promidžba

Iako zagađenje podvodnom bukom znatno utječe na biološke vrste u moru još uvijek široka javnost nije toga dovočjna svjesna zauzimajući još i danas često stav o tzv. Costeauovom 'tihom podmorskom svijetu'.

Zbog toga je jedan od ciljeva projekta Soundscape bio povećati svijest javnosti o znatnom negativnom utjecaju podvodne buke uzrokovane ljudskim aktivnostima na morski okoliš. U tom cilju su u sklopu projekta tiskane brošure, otvorene su Facebook i Twitter mrežne stranice, davane izjave na više radio i TV postaja, organizirano više radionica i izložbi te održano više predavanja na raznim događanjima na nacionalnoj, regionalnoj i EU razini.

Projekt je kroz umjetničke predstave koncerata s podvodnim zvukovima i svjetlosnim efektima nastojao približiti javnosti složenost podvodne zvučne kulise i štetne učinke onečišćenja podvodnom bukom na prirodna biološka bogatstva u moru, te više prezentacija s prikazima glazbe, podvodnih zvukova, valova i svjetla u više gradova među kojima navodim Veneciju (Venecijanski bijenal) i Split.

WP3 – Provedba mjerenja i obrada mjerenjima dobijenih podataka

Tijekom projekta Soundscape postavljeni su mjerni instrumenti za praćenje podvodne buke na 9 postaja pri čemu su prikupljani širokopojasni akustički podaci (48KHz, rezolucije 16b) kontinuirano tijekom 15 mjeseci, pokrivajući sva godišnja razdoblja.

Zbog zatvaranja svih privrednih aktivnosti uvođenjem tzv. „lockdawn“ (veljača – svibanj, 2020.) uzrokovanog pandemijom COVID-19, mjerenje podvodne buke je produženo za tri mjeseca (kraj lipnja) pa su se mjerenja trajala 15 mjeseci (ožujak 2020. – lipanj 2021.) umjesto 12 mjeseci pri čemu je ukupno prikupljeno preko 30 TB podataka pohranjenih u satne „wav“ datoteke.

Negativni utjecaj antropogene podvodne buke na morski okoliš je prepoznala i EU pa je u Okvirnoj direktivi o morskoj strategiji (ODMS) između deskriptora koji opisuju stanje morskog okoliša navela i unos energije uključujući podvodnu buku kao deskriptor D11.

Da bi se podvodna buka mogla mjeriti u sklopu projekta Soundscape je kupljeno 11 instrumenta za mjerenje podvodne buke (SonoVault), usvojeni su zajednička metodologija i postupci za postavljanje instrumenata u more, određene su lokacije mjernih postaja, te postupci za učitavanje, preuzimanje i obradu prikupljenih podataka pohranjenih u dvije zrcalne baze (CNR u Italiji i IOR u Hrvatskoj).

Nabavljeni instrumenti su mjerili buku u frekventnom opsegu 48 KHz, s time da su praćene prosječne razine zvučnog tlaka (SPL) (re 1 μPa RMS) tijekom 15 mjeseci unutar 63 Hz i 125 Hz 1/3 oktavnih pojasa standardnih središnjih frekvencija što zahtjeva kriterij C11.2 deskriptora D11 ODMS.

U sklopu ovog radnog paketa su analizirani antropogeni izvori podvodne buke iz dostupnih izvora korištenjem sustava praćenja plovila preko AIS sustava.

Posebno je izveden eksperiment u kanalnim vodama blizu otoka Lošinja u kojem je mjerena jačina podvodne buke koju proizvodi 7 tipova rekreacijskih brodova u prolazu iznad mjernog instrumenta postavljenog na dno mora.

WP4 – Prikupljanje podataka i analiza rasprostranjenosti ciljanih osjetljivih vrsta

U sklopu ovog radnog paketa sagledane su postojeće spoznaje o dvije ciljne morske vrste koje su osjetljive na podvodnu buku: dobri dupin (Tursiops truncatus) i glavata kornjača (Caretta caretta) te proučena njihova prostorna i vremenska rasprostranjenost u sjevernom Jadranu koristeći numerički model i dostupne tematske podatke (SeaDataCloud, EMODNET, Copernicus, i dr.), čime je dat doprinos ispitivanju njihovog odnosa s lokalnim okolišnim i antropogenim čimbenicima, uključujući i razinu podvodne buke.

U ispitnom području brodovima su prikupljeni podaci o mjestima obitavanja dupina, veličini skupina i dobno-klasnom sastavu, te ponašanju i interakcijama s ribarstvom. Također je pomoću teodolita praćeno kretanje rekreacijskih brodova da bi se proučilo jesu li prostorno-vremenske promjene u rasprostranjenosti osjetljivih vrsta povezane s antropogenom bukom.

WP5 – Modeliranje podvodne buke i planiranje mjera i scenarija za njeno ublažavanje

U sklopu ovog radnog paketa je modelirana prostorno-vremenska rasprostranjenost podvodne buke na cijelom području sjevernog Jadrana u svrhu procjene razine sadašnje i prognozu buduće podvodne buke i njen utjecaj na morski okoliš.

Izrađene su prostorne prostorne mjesečne karte podvodne buke s neuobičajeno labijom bukom u sjevernom Jadranu u proljeće 2020. godine jer je zbog pojave COVID-19 bio ograničen promet plovila i smanjena većina drugih aktivnosti (turizam, ribarstvo).

Zbog ovih uvjeta, u sklopu projekta Soundscape je izmjerena i kartirana podvodna buka tijekom razdoblja s "niskim utjecajem podvodne buke na prirodna biološka bogatstva". Izrađene su mjesečne karte s procjenom razine prirodnog zvuka u sjevernom Jadranu u površinskom, srednjem i pridnenom sloju vodenog stupca sa srednjim pritiscima zvuka SPL (dB re 1 μPa) za frekvencije pojasa 1/3 oktave sa središnjim frekvencijama 63, 125 Hz, te 250 i 4000 Hz.

Zahvaljujući projketu Soundscape primjenjeni su novi modeli za ocjenu prikladnosti staništa na osnovu integracije svih dostupnih podataka (izmjerena podvodna buka, temperatura i salinitet, valovi, vrsta sedimenta i batimetrija) i rasprostranjenosti ciljnih vrsta. Podatci su uključivali gore navedene ekološke i antropogene čimbenike pri čemu su prvi put uključena podvodna buka koju proizvode manja plovila (jahte, jedrilice i brodice) u procjeni prostorne raspodjele podvodne buke.

Modeliranjem su dobijeni prostorni i vremenski obrasci u preferenciji ciljnih vrsta za određene dijelove područja. Prepoznata je i analizirana biofonija u akustičnim mjerenjima. Uočene su značajne razlike u parametrima zvučnih glasanja dobrih dupina između ljetne i zimske sezone, odnosno u odnosu na razinu podvodne buke koju proizvodi brodski promet, a u skladu s prethodnim studijama.

Podatci o podvodnoj buci, osjetljivim ciljanim vrstama i njihovoj rasprostranjenosti su integrirani s ostalim relevantnim parametrima da bi se mogla obaviti analiza rizika onečišćenja bukom. Cilj je bio razviti planske mjere i scenarije za ublažavanje utjecaja podvodne buke na morski okoliš u sjevernom Jadranu i informirati donositelje odluka da one trebaju biti usklađene s direktivama EU ODMS i MSP.

Da bi se ublažio utjecaj onečišćenja podvodnom bukom na bioraznolikost, a uz istovremeno omogućavanje održivog razvoja pomorskih aktivnosti, projekt Soundscape je pomogao rasčlaniti izvedive mjere koje dionici mogu primijeniti kako kao što su: smanjenje brzine plovila, izbjegavanje osjetljivih područja, korištenje novih tehnologija za smanjenje buke (novi tipovi brodskih propelera i konstrukcije plovila), proširivanjem upotrebe AIS sustava za praćenje svih vrsta brodova, itd.

Planom upravljanja podacima u sklopu projekta Soundscape odlučeno je da se dobijeni prostorno-vremenski slojevi podvodne buke integriraju u Geoportal Tools4MSP (http://data.tools4msp.eu/tools4msp/). Preklapanjem tematskog sloja (karte) podvodne buke s ostalim tematskim slojevima pohranjenih na Geoportalu mogu pomoći donositeljima odluka kod definiranja scenarija ublažavanja njenog utjecaja u pojedinim područjima sjevernog Jadrana.

Dobijeni rezultati pokazuju da su jadranski podvodni zvučni pejzaži pod velikim utjecajem složenog sustava pomorskog prometa (putnički, kontejnerski, kargo, tankeri, itd.) i ostalih ljudskih aktivnosti (ribarstvo, vađenje plina). Rezultati pokazuju da područja s manjom podvodnom bukom odgovaraju područjima s većom brojnošću ciljnih vrsta.

Mjere ublažavanja podvodne buke trebale bi biti provedene na određenim ciljanim područjima, a trebale bi biti uključene u nacionalne pomorske prostorne planove.

Kako srednjoročni budući scenariji predviđaju povećanje gustoće prometa potrebno je pažljivo upravljati ljudskim aktivnostima u morskom području da bi se postiglo dobro stanje morskog okoliša (DSO) vezano za deskriptor D11, a tome u dobroj mjeri mogu pomoći rezultati dobijeni u projekt Soundscape.

S obzirom da je analizom rezultata podvodne buke ustanovljeno da batimetrijski podatci preuzeti s mrežnih stranica EMODNET Bathymetry nisu zadovoljavajuće kvalitete pa modeliranjima dobijeni rezultati raspodjele prostorne buke u pojedinim područjima ne korespondiraju sa stvarnošću (npr. u splitskom području) bilo bi poželjno doći do točnijih batimetrijskih podataka sjevernog Jadrana kako be se otklonili uočeni nedostatci.

Možemo reći da je projekt Soundscape omogućio stvaranje nove zajedničke infrastrukture Italije i Hrvatske za prijenos znanja o podvodnoj buci i njezinom utjecaju na dionike i kreatore politike za održivo plavo gospodarstvo u sjevernom Jadranu.