Institut za oceanografiju i ribarstvo organizator je druge ihtiološke konferencije zemalja jugoistočne Europe (SEEIC 2022) koja se održava ovih dana, do 15. listopada u Supetru.
Tom prilikom na Braču se okupilo preko 70 znanstvenika iz devet zemalja, stručnjaka iz područja morske i slatkovodne ihtiologije iz Grčke, Turske, Izraela, Španjolske, Crne Gore, Austrije, Bosne i Hercegovine i Poljske, zajedno sa svojim hrvatskim kolegama koji prezentiraju rezultate svojih najnovijih istraživanja. Ta istraživanja vezana su uz povijest ihtiologije kao znanosti, zatim uz taksonomiju i filogeniju riba, bioraznolikst i zaštitu riba, biologiju i ekologiju riba, slatkovodno i morsko ribarstvo i akvakulturu.
Kako se ova konferencija trebala prvobitno održati 2020. godine a zbog pandemije Covid 19 se održava upravo sada, posvećena je nekim događajima koji se obilježavaju tijekom tri zadnje godine: to su 90 godišnjica osnutka splitskog Instituta za oceanografiju, 90 godišnjica izlaženja časopisa Acta Adriatica i 40 godina od smrti prof. Tonka Šoljana.
Na konferenciji sudjeluje i prof.dr. Jakov Dulčićem s IZOR-a:
- Naziv moje prezentacije je "Hrvatska morska ihtiologija: 440 godina dugo putovanje" koja donosi povijesni pregled razvoja morske ihtiologije u Hrvatskoj od 16. stoljeća te rada, prepiske, odnosno korespondencije Jakova Sorkočevića Lovrova do danas. Put je to dug 440 godina.
U izlaganju su izneseni podaci o najznačajnijim hrvatskim morskim ihtiolozima: Sorkočeviću, Bučiću, Kolombatoviću, Brusini, Kosiću, Lorini, Šoljanu, Gamulinu i drugima koji su svojim radom na poseban način obilježili pojedina razdoblja povijesti. Obrađuju se i neki od njihovih radova poput knjige "Ribe Jadrana" prof. dr. Šoljana, u novije vrijeme, "Jadranska ihtiofauna" prof.dr. Jardasa iz 1996., te "Ihtiofauna Jadranskoga mora" iz 2020. prof.dr. Dulčića i dr. Kovačića koji su pridonijeli razvoju morske ihtiologije u Hrvatskoj ali i na razini Europe - kazao je prof. Dulčić.
Upozorio je na promjene sastava Sredozemne, odnosno Jadranske ihtiofaune.
- Morska bioraznolikost Sredozemnog mora danas je suočena sa značajnim strukturnim promjenama flore i faune. Slične promjene zabilježene su i u Jadranskom moru.
Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća različiti čimbenici kao što su klimatske promjene, antropogene aktivnosti i lesepsijske migracije donijele su promjene, a s njima i nove vrste.
U Sredozemnom moru je dosada zabilježno 188 novih egzotičnih vrsta riba od kojih su veliki broj lesespsijski migranti indo-pacifičkog podrijetla. Od 15 zabilježenih lesepsijskih vrsta riba u Jadranu, Lagocephalus sceleratus, Fistularia commersonii i Siganus luridus bile su jedine vrste zabilježena više puta i s geografski raštrkanim zapisima sugerirajući uspješnu biološku invaziju. Vatrenjača Pterois miles pokazuje brzo geografsko širenje u Sredozemnom moru od 2012.godine i to uglavnom u istočnom dijelu Sredozemlja.
Nedavni zapisi o nalazima u Jonskom i Jadranskom moru ukazuju na činjenicu da bi to trebao biti znak upozorenja te postoji hitna potreba za poduzimanjem i promicanjem mjera kontrole. Utjecaj uspješnih kolonizatora na izvorne zajednice u Jadranskom moru još nije u potpunosti poznat no u istočnom dijelu Sredozemlja je vrlo velik. Međutim, brzina bioloških invazija sugerira da bi potencijalni negativni učinci mogli postati vrlo relevantni u bliskoj budućnosti - naglasio je profesor.
