- Grad Split sa svojih 48,66 kilometara obale, bez čiovskog dijela obale, Pomorski muzej smjestio je – na vrh brda, na Gripama. Nevjerojatno. Izuzetno vrijedna malakološka zbirka (školjke i puževi), sa svojih 5881 izložaka međunarodne vrijednosti nalazi se smještena u zgradi zvanoj "kada" za koju gotovo nitko i ne zna. Za muzej spliskog škvera s maketama brodova izgrađenih u splitskom škveru isto tako ne zna gotovo nitko. Nitko ne zna da se Splitu nudi i jedinstvena zbirka koralja, ali koju Split nema gdje smjestiti. A o akvariju kojeg je Split imao još 1928. godine, a danas je od njega ostalo samo sjećanje, nije potrebno trošiti riječi - post je Srđana Marinića iz davne 2014. godine koji je ovih dana prenijela Građanska incijativa Split sa željom da se još jednom aktualizira sudbina zgrade Dalmacijavina koja bi, prema mišljenju mnogih, bila zgodno mjesto za smještaj Pomorskog muzeja, akvarija, malakološke zbirke, zbirke koralja i škverskog muzeja.
Podsjećamo, ideju da se zgrada prenamjeni u Muzej mora u više navrata je predlagala vizualna umjetnica Duška Boban, no njena inicijativa nije urodila plodom u kulturnim strategijama grada.
Ono što nam već dugo bode oči je oronula zgrada na istočnoj obali splitske luke.
Zgrada Dalmacijavina izgrađena je 1959. godine prema projektu Stanka Fabrisa i Dinka Vesanovića. Zaštićena je kao pojedinačno kulturno dobro.
U opisu zaštite stoji da su obnova i rekonstrukcija mogući temeljem konzervatorskog elaborata, moguća je prenamjena građevine uz suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela, cisterne (tankove) u prizemlju ne treba čuvati, a zgradu treba obnoviti poštujući, posebice u vanjskom izgledu njezine izvorne arhitektonske vrijednosti (naročito fazu izgradnje do 1968.), što uključuje i ponovno uspostavljanje pješačke komunikacije s Katalinića brijegom.
Dr. sc. Sandi Bulimbašić, povjesničarka umjetnosti iz splitskog Konzervatorskog odjela, više puta je pisala o zgradi Dalmacijavina, te je napravila preventivnu, a zatim i trajnu zaštitu. Ocijenila je kako je zgrada vrijedan primjer hrvatske moderne industrijske arhitekture, nezaobilazan i u valorizaciji opusa arhitekta Stanka Fabrisa.
Istaknula je i njezinu suptilnu integraciju s krajolikom, posebice prostornu dispoziciju horizontale koja u vizuri splitske luke djeluje poput postamenta svjetioniku "Pomorac" autora Ivana Carića.
Prilikom projektiranja vodilo se računa i o uvažavanju prava javnosti na pristup prostoru i javno korištenje prostora te je ubrzo nakon izgradnje na krovu građevine uređena terasa ljetnog restorana, otvorena za građanstvo, i projektiran pješački most koji je terasu povezivao s Katalinića brigom.
- Kao konzervatorica ne bih se posebno izjašnjavala na upit o namjeni – akvarij ili zašto ne Pomorski muzej kojemu zaista nije mjesto unutar tvrđave Gripe. Na Bačvicama već postoji zgrada namijenjena akvariju.
U rješenju o zaštiti ne štiti se izvorna namjena zgrade. Industrijske građevine poput Dalmacijavina prikladne su za različite vrste sadržaja, no s obzirom na sveopću pretjeranu turistifikaciju grada, zgradu ne treba promišljati isključivo u funkciji hotela, kako se do sada često spominjalo u javnosti.
Konzervatorima je, prije svega, bitna primjerena arhitektonska obnova zgrade. Bez obzira na namjenu, zgradu treba obnoviti poštujući, posebice u vanjskom izgledu njezine izvorne arhitektonske vrijednosti, što uključuje i javnu namjenu posljednje etaže te ponovno uspostavljanje pješačke komunikacije s Katalinića brijegom - kazala je.
Kako Grad Split nije izmijenio prostorno-plansku dokumentaciju za područje Gradskog projekta Istočna obala, iz Lučke uprave Split kažu da neće više čekati nego će provesti istraživanje tržišta i raspisati međunarodni natječaj za koncesiju na lučkom području na lukobranu i u zgradi Dalmacijavino kao zaštićenom kulturnom dobru. Natječaj će, kažu, uključiti i mogućnost razvoja javnih sadržaja u zgradi Dalmacijavina.
O svemu ovom pitali smo za mišljenje i Hrvatski pomorski muzej Split koji je, kroz sve dosadašnje uprave u 25 godina od svog osnutka, afirmativan prema ideji preseljenja Muzeja u zgradu Dalmacijavina.
- Naravno, za to se trebaju steći preduvjeti i takvo rješenje treba ući u plan uređenja istočne obale. Mišljenja sam ako se istočna obala uredi na način da na njoj ne bude fluktuacije ljudi, putnika, prolaznika dakle ako se izmjesti putnički promet (trajekt, autobus, vlak) onda bi ta institucija Pomorskog muzeja na navedenoj lokaciji bila osiromašena za značajan broj posjetitelja. Izlazak muzeja na more je svakako značajan iskorak. Time bi se dobila mogućnost izlaganja na atraktivnoj lokaciji, pristupačnoj za autobuse, s lakšim manevarskim prostorom za smještaj gabaritnih eksponata koji ne mogu ući u Tvrđavu Gripe (donekle mogu, ali uz velike troškove) - kazao je ravnatelj muzeja Ljubomir Radić.
Ističe kako ne bi miješao priču o Pomorskom muzeju i Muzeju mora.
- Govorimo isključivo o preseljenju Hrvatskog pomorskog muzeja Split, a ne o integriranju muzeja u neku drugu ustanovu. Naravno na Gradu Splitu kao osnivaču je da o tome odlučuje i s Gradom ćemo dogovarati najbolja rješenja. Hrvatski pomorski muzej Split ima dovoljno vrijedne i atraktivne građe iz pomorske povijesti cijele istočnojadranske obale za realizirati kvalitetan i suvremen postav u zgradi Dalmacijavina poštujući važeće muzejske norme koje naravno predviđaju i prostore za čuvaonice, muzejsku pedagogiju, radionice i drugo - poručuje Radić.
