Na mjestu nekadašnje osnovne škole na Biševu, dva kilometra od uvale Mezoporat prema unutrašnjosti otoka, u četvrtak je otvoren Centar za posjetitelje "Modra špilja".
Projekt je to vrijedan 27 milijuna kuna, financiran 75 posto europskim sredstvima, kojega je Grad Komiža zajedničkim snagama realizirao s Javnom ustanovom More i krš, Institutom Plavi svijet i Turističkom zajednicom grada Komiže.
Centar se sastoji od dvije posjetiteljske dvorane, logističkoga dijela sa zahodima, kuhinjom i skladišnim prostorima, restoranom te dvoranom za predavanja s kapacitetom od 30 mjesta, koja je pogodna za održavanje prezentacija i znanstveno-istraživačkih radionica.
U posjetiteljskim dvoranama mogu se pogledati edukativni filmovi o prirodnoj baštini otoka kao i poslušati što o ovome škoju imaju za reći neki od njegovih stalnih stanovnika, Zvonko Brajčić, Petar Marinković i Petar Demarija.
U dvoranama su izložene i fotografije raznih biljnih i životinjskih vrsta s opisima na hrvatskom i engleskom jeziku. Da bi ugođaj bio još autentičniji preko slušalica se može poslušati glasanje morskih ptica koje obitavaju na ovome području, morskoga vranca, kaukala i gregule.
Brušeni dijamant
Na gornjem katu centra još uvijek stoji podsjetnik na davna vremena kada je na ovom mjestu bila škola puna mladih lica željnih znanja. Na to podsjećaju dvije školske klupe na kojima je ugrađen ekran na kojem se može riješiti kviz i provjeriti znanje o svijetu flore i faune.
U sklopu projekta uređena je i 13 kilometara duga poučno-tematska staza za pješake i bicikliste, čime je ovaj objekt povezan s ostalim uvalama na otoku, a uz to su obnovljene i obalne topničke bitnice.
Za građevinske radove koji su započeli 2019. godine bila je zadužena splitska tvrtka "Reliance" koja je izvodila radove i na popularnoj nebeskoj šetnici "Skywalk" na Biokovu.
Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban je Biševo nakon provedbe ovoga projekta nazvao brušenim dijamantom cijele Hrvatske.
- Imajmo na umu da je ovo najudaljeniji naseljeni otok u našem arhipelagu te da je bilo potrebno uložiti mnogo snage i truda za provedbu projekta. Nositeljici projekta, gradonačelnici Komiže Tonki Ivčević, od srca čestitam! Na koncu ovaj objekt nalazi se u prostoru bivše osnovne škole, a škola je kao i svagdje znak života. Neka sada ovaj interpretacijski centar bude neki novi izvor života na otoku Biševu, jer to ovaj otok, grad Komiža, Splitsko-dalmatinska županija i cijela Hrvatska zaslužuju – poručio je župan.
Srce mi je prepuno
Glavnu pokretačicu ovoga hvalevrijednoga projekta, gradonačelnicu Komiže Tonku Ivčević, nadvladale su emocije pa je prilikom svog obraćanja okupljenima pustila i koju suzu radosnicu.
- Srce mi je prepuno, ponosna sam što smo ovaj projekt izgurali do kraja. Trebalo je zaista puno muke, truda i želje da se realizira projekt na najudaljenijem naseljenom hrvatskom otoku gdje nemamo trajektnu nego samo putničku liniju, gdje su svi prijevozi trebali biti posebno dogovoreni - ponosno je istaknula Ivčević te dodala kako ih je za gradnju centra motivirala brojka od 150 tisuća posjetitelja koji godišnje posjete Modru špilju.
- Svi koji posjete špilju odmah napuste otok, a mi smo htjeli da ostanu na otoku. Sve turističke agencije diljem Dalmacije organiziraju izlete u Modru špilju, a sada s našim električnim vozilima posjetitelje špilje možemo prevoziti i do samoga centra, pokazati im tematsko-poučne staze i omogućiti im da se zadrže što duže na otoku te da, na kraju krajeva, i lokalno stanovništvo od toga ima koristi. Smještajni kapaciteti omogućuju nam da se centar koristi zimi u istraživačke i prezentacijske svrhe – tumači Ivčević.
Centar će, kako nam je rekla, imati pet stalnih zaposlenika, a u sezoni će taj broj "pojačati" sa 14 dodatnih radnika. Otkrila nam je i kako je već troje stanovnika Biševa zainteresirano za posao u centru.
O zaštićenom području na ovome otoku računa vodi Javna ustanova More i krš koja je komunalno opremila poučno-tematsku stazu.
- Uz komunalno opremanje staze klupama i nadstrešnicama, postavili smo kameru za praćenje zaštićene životinjske vrste Eleonorin sokol te smo opremili i osvijetlili napuštene topničke bitnice. Provodimo sustavno istraživanja svih zaštićenih područja, a za ovaj smo projekt izradili plan upravljanja posjetiteljima i studiju nosivoga kapaciteta što nam može dati smjernice za održivo korištenje zaštićenih područja u budućnosti. Ako slučajno dođe do kakve devastacije ili nedopuštenoga ponašanja, naši rendžeri mogu djelovati po prekršajnom i kaznenom zakonu – pojasnio je Domagoj Lažeta, prvi čovjek Javne ustanove More i krš.