Među rijetkima u svijetu koji su se strastveno posvetili istraživanju utjecaja boravka pod vodom na ljudski organizam svakako je bio prof. dr. Stracimir Gošović, utemeljitelj i višegodišnji voditelj Odjela za podvodnu i hiperbaričnu medicinu u Splitu, koji je minuloga prosinca preminuo u svojoj 91. godini.
Iza njega ostao je dugogodišnji znanstveni rad, izniman doprinos u obrazovanju i edukaciji generacija ronilaca, instruktora klubova i svih onih kojima je ronjenje ušlo pod kožu. Oni koji su ga poznavali bez zadrške će kazati da je riječ o velikom entuzijastu u svome poslu i velikom čovjeku, kojem se samo može zahvaliti za svaki spašeni ronilački život i trud koji je uložio u edukaciju ronilaca i ronilačkih liječnika.
Svjetske referencije
Našli smo se s njegovim sinom Gojkom i shvatili da imamo jako težak zadatak – predstaviti u najvažnijim crtama jednog od najvećih svjetskih autoriteta na polju podvodne i hiperbarične medicine.
– Ima toga jako puno. Od usavršavanja u Italiji, bivšem SSSR-u, Francuskoj, Njemačkoj, SAD-u, Britaniji, Japanu, Švedskoj, kongresa u cijelom svijetu, članstva u prestižnim krugovima, poput onog u EUBS-u (European Underwater and Baromedical Society) i UHMS (Undersea and Hyperbaric Medical Society u SAD-u), preko istraživanja o djelovanju kisika, predavanja pa do gradnji broda za spašavanje podmorničara...
Njegova knjiga Ronjenje u sigurnosti iz 1971. godine i danas se smatra biblijom za ronioce, a doživjela je desetke reizdanja i veliki tiraž od čak 20 tisuća primjeraka. U SAD-u se koristi pod nazivom Safe diving na čak 500 stranica, a odmah pri izdanju postala je službenim udžbenikom na tečajevima podvodne medicine koje za liječnike i ronilačke instruktore ratnih mornarica baltičkih zemalja održava Kraljevska ratna mornarica Švedske. Zanimljivo je da je piratski prevedena čak i na arapski u Iraku, a prema nekim informacijama i u bivšem SSSR-u – govori nam Gojko.
Knjiga Ronjenje u sigurnosti je bazično znanstvena knjiga koja se ne bavi samo fizikom, fiziologijom i medicinom ronjenja te dekompresijskom teorijom, nego i tehnikom i tehnologijom ronjenja, a nekad je bila doslovce jedina literatura dostupna roniocima. Slobodna Dalmacija je 1983. godine dr. Gošoviću uručila nagradu za znanstveni rad povodom još jednog reizdanja te knjige, ali i cjelokupni rad na području ronjenja i podvodne medicine.
Ovaj stručnjak autor je i drugih knjiga s područja podvodne medicine, kao što je Priručnik za profesionalna i dubinska ronjenja (1997.) na više od 600 stranica, a poznata je i njegova knjiga Temelji vojno-brodske i podvodne medicine sa zaštitom dišnog sustava (2000.). Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti njemu i sinu dodijelila je nagradu Strossmayer 2009. godine za knjigu Priručnik za komercijalna i mornarička dubinska ronjenja oko 500 stranica. Bila je to najbolja medicinska knjiga 2008. godine, a kasnije je doživjela i englesko izdanje.
Volio je Split
– Izvan domovine bavio se mnogobrojnim istraživanjima, bio je na raznim kongresima, zvali su ga sa svih strana, no nije htio otići iz Splita. Znam da su mu iz svjetski poznate tvrtke za ronilačku opremu Dräger nudile plaću od 12 tisuća maraka, kada je iz upotrebe izbačen jedan aparat zbog tehničke greške. No, i to je odbio.
Volio je Split – kaže njegov sin, dok prebire po bogatoj biografiji svoga oca. Čita nam kako je dr. Stracimir, zajedno sa suradnicima istraživao neurotoksično djelovanje kisika, dekompresijski problem, fiziološke aspekte projektiranja ronilačkih aparata, kao i trajanje inspiratorne apneje, liječenje dekompresijske bolesti, a poseban doprinos bilo je istraživanje energetske potrošnje u ronilaca tijekom podvodnog plivanja.
– To je omogućeno razvojem originalne metode određivanja energetske potrošnje putem oslobađanja i mjerenja izlučenog ugljičnog dioksida vezanog na natronskom vapnu kod ronjenja s aparatima zatvorenog kruga. Proučavao je utjecaje okoline na ljudski organizam tijekom višednevnog boravka akvanauta u saturaciji na dubini od 100 metara na otvorenom moru.
Njegove usluge bile su tražene, najviše su se trudili ronioci u vojsci, ali i instruktori ronjenja i rekreativni ronioci. Godine 1977. otac je organizirao povijesno ronjenje s akvanautima na 100 metara, kao i izlete ronjenja do 120 metara što su prethodno, kada je riječ o ratnim mornaricama, izveli samo Francuzi i SAD – objašnjava Gošović mlađi.
Aparati za disanje
Dr. Stracimir sudjelovao je i u gradnji tri broda za spašavanje podmorničara i dubinska ronjenja, koja su se gradila u splitskome škveru i Divuljama, te na Bliskom istoku. Za potonji projekt malo je nedostajalo za realizaciju, no rat između Iraka i Irana je sve prekinuo. No, prema njegovim idejama, razvijeni su domaći ronilački aparati na zrak (Jadran), kisik (Drina) i spašavanje posada pod vodom imobiliziranih oklopnih vozila (IKROSTEP). Riječ je o aparatima proizvedenim u tvornici Đuro Đaković.
Tražeći detalje iz biografije ovoga stručnjaka, naišli smo na osvrt poznatog podvodnog arheologa akademika dr. Nenada Cambija koji je bio jedan od osnivača PIK Mornar u Splitu.
– Nestor podvodne medicine svakako je tu veliki stručnjak dr. Stracimir Gošović. A bez njega ne bi bilo ni onog osnovnog reda u ondašnjem ronjenju. Naime, treba znati da je to bio itekako mlad sport, koji je nastao ronilačkom revolucijom 1943., pronalaskom ronilačkog regulatora (Cousteau-Gagnan), kada se prvi put otkrilo kako zrak ponijeti sa sobom u dubine i normalno disati te autonomno roniti. To je bila velika prekretnica, ali kako je to bilo vrijeme pedesetih godina kad se osnivao ronilački Mornar, tako je pomoć stručnih ljudi, kakav je bio dr. Gošović, bila presudna i jamstvo sigurnosti – napisao je akademik Cambi.
Terapije u barokomori
Danas u Splitu djeluje barokomora Gojka Gošovića u kojoj se liječe najviše ronioci, ali i ljudi s parezom lica, iznenadnim gubitkom sluha, raznim bolestima arterija, s dijagnozom dijabetičkog stopala, zbog trovanja ugljičnim monoksidom, cijanovodikom...
To je skupa terapija, ali spašava živote, no mnogi liječnici je ne prepoznaju kao dobru terapiju liječenja kisikom povišenog tlaka. Laicima je teško objasniti značaj barokomora u čiji je sustav liječenja dr. Gošović ugradio svoj život.
Podvodna i hiperbarična medicina sama po sebi prilično je komplicirana, no unatoč tome savjeti dr. Gošovića uvijek su bili jednostavni: Samo treba slušati pravila ronjenja, držati se dobrih starih tablica ronjenja i roniti u skupini, nikako sami.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....