Nakon što je u morskoj uvali, na lokaciji Bili rat, nedaleko korčulanskog mjesta Brna s južne strane otoka Korčule pronađen nasukani, oko 14 metara dugi željezni brod na kojem nije pronađen ni jedan putnik, policiju je sve upućivalo na nepobitnu činjenicu kako je riječ o plovilu koje je prethodno iskorišteno za morski prijevoz ilegalnih migranata.
Najvjerojatnije uslijed zabilježenog oštećenja, pretpostavlja se da su putnici i posada promijenili sredstvo plovidbe te je brod napušten i prepušten ćudljivom moru, nakon čega se nekontrolirano plutajući nasukao na kamenitu obalu nedaleko Brne.
Dvije grupe migranata
Ni nakon obavljenog očevida na brodu nisu pronađeni predmeti koji ukazuju na počinjenje bilo kojeg kaznenog djela. Najbliži je istini, stoga, vjerojatno scenarij prema kojem je zbog nepoznatog razloga otkazao pogonski stroj broda koji se, inače, izvorno vodio u Registru brodova najveće turske izvozne luke Izmir.
Naime, vodio se dok nije prodan, a lako je moguće kako je iskrcaj migranata, kao mnogo puta dosad, obavljen na pučini ili nedaleko od obale. Kako je prodan, najvjerojatnije većoj grupi izbjeglica, moguće da je uzrok nastalog kvara pogonskog stroja u nestručnom upravljanju u najboljem slučaju tek slabo priučenih migranata. Sustav praćenja zadnji put ga je zabilježio u vodama nedaleko poluotoka Peleponeza, a tamo je u nekoj luci vjerojatno posljednji put "natankao" gorivo.
Događaj je donekle podsjetio na grupu Palestinaca koji su, ploveći drvenim brodicom bez navigacijskih uređaja, sad već dalekog 22. svibnja 2006. zalutali i doplutali u južnohrvatski akvatorij kod otočića Daksa. Tog dana ujutro zamijećeni su i dotegljeni u obližnju luku Gruž gdje su privukli golemu pozornost i oni i brod na oplati kojeg je nerazumljivim arapskim pismom bila ispisana nerazumljiva poruka. Na brodici su pronađene manje zalihe vode i hrane, dok su u skučenom potpalublju zbijeni pronađeni nevoljnici sudbine: četiri žene i osam muškaraca te petero djece uzrasta 4 -7 godina. Policijskim su kombijem putnici prebačeni u do Postaje pomorske policije, gdje su dugo čekali na službenog prevoditelja kako bi opisali što se dogodilo prije nego su stigli do Hrvatske.
Šest godina kasnije, početkom srpnja 2012. je skupina od ukupno 66 izbjeglica iz Pakistana, Sirije, Afganistana, Egipta, Bangladeša, Somalije, Iraka, Libije i Palestine također zalutala na krajnji jug Jadrana brodom "Maria Drink". Nakon što su zbog havarije svog plovila puna tri dana plutali u međunarodnim vodama nedaleko otoka Mljeta, po ulasku u naše teritorijalno more intervenirala je hrvatska Obalna straža te ih je HRM-ov brod "Faust Vrančić" doteglio do luke Gruž, gdje su privremeno su smješteni u objektu biskupijskog Caritasa.
Posljedica loše navigacije
Dok iz Uprave za granicu MUP RH čekamo obećane odgovore o procjeni mogućih promjena migrantskih tura uslijed ulaska Hrvatske u prostor Schengena, obratili smo se bivšem načelniku te Uprave Zlatku Sokolaru koji nam je rekao:
- Na morskom je putu Hrvatska udaljenija od obale krajnjeg juga Italije koji je uobičajena meta i "udarna lokacija" ilegalnih migranata. Ipak, pamtimo situacije u razdoblju dok još nismo postali dio Schengenskog prostora, kad su migranti zbog loše navigacije ili otkazivanja pogonskog stroja doplutali do naše obale. Ipak, Italija je najčešće bila i ostala ciljana destinacija takvih skupina na brodovima - ustvrdio je Sokolar koji je napomenuo kako će na odluku migranata o izboru Hrvatske za ulazak u željenu zonu Schengena i dobivanje vize za nesmetano kretanje utjecati i odjek novog oblika ponašanja hrvatske policije koja više ne primjenjuje tzv. push back- metode nego im se tek izriču mjere o udaljenju s teritorija Hrvatske u roku od tjedan dana.