StoryEditorOCM

projekt PEPSEAKaštelanski zaljev dobio vrhunsku opremu protiv morske ekokatastrofe: nova tehnologija u najkraćem roku detektira i najsitnija zagađenja

Piše Tanja Šimundić Bendić
27. prosinca 2021. - 12:40
Kaštelanski zaljev jedno je od tri područja na našem dijelu Jadrana, uz Sali i Šibenski kanal, na koji stiže suvremena opremaSplitsko-dalmatinska županija

Sve strepnje od velikog onečišćenja mora, ekološkoj katastrofi koja bi u najcrnjem scenariju mogla promijeniti sliku kaštelanskog bazena postaju stvar prošlosti.

Imamo ekskluzivnu informaciju o nabavi opreme, nikada do sada viđene na području Hrvatske, sofisticiranoj tehnologiji kojom se u akciji brzog detektiranja onečišćenja, njegova ograđivanja i eliminiranja koriste najveće zemlje svijeta. U trenucima u kojima se Zemlja suočava s najvećim ekološkim problemom ikada, u područje kaštelanskog bazena stiže nam najmodernija oprema koja se pomno birala, ali i dugo za isporuku čekala.

Splitsko-dalmatinska županija prva je u našoj zemlji nabavila sustav koji zadaje udarac morskoj katastrofi potencijalno pristigloj od havarije broda, ili iz nekog od industrijskih postrojenja lociranih na ovom području. I ono što je najvažnije, ako se nikada i ne iskoristi, možemo biti sretni da nam je tu, te da će 24 sata bdjeti nad sigurnošću naših ljudi, podmorja, obale.

Vrijednost 2,9 milijuna eura

– Oprema je pristigla kroz realizaciju međunarodnog PEPSEA projekta, "Zaštita zatvorenih dijelova mora u Jadranu od onečišćenja", koji je uz ukupnu vrijednost od 2,9 milijuna eura s provedbom krenuo 1. siječnja 2019. godine.

image
Splitsko-dalmatinska županija

Projekt PEPSEA se u Hrvatskoj provodio na tri lokacije: Sali kraj Zadra, istočni dio Kaštelanskog zaljeva i kanal sv. Ante u Šibeniku. Dio je velikog projekta kojim će hrvatski i talijanski partneri nastojati pridonijeti povećanju sigurnosti programskog područja, Jadranskog mora od prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Uz posljedičnu prednost za sektor ribarstva i turizma, i s primjenjivim referentnim modelom i u drugim morima.

Istočni kaštelanski bazen nije slučajno odabran kao zona u kojoj će se oprema postaviti. Riječ je o lokaciji koja je nakon temeljitog istraživanja, po pitanju morskog onečišćenja prepoznata kao najugroženije područje u Splitsko-dalmatinskoj županiji – doznajemo iz Županije.

Projekt je sufinanciran nepovratnim europskim sredstvima za realizaciju aktivnosti na području Splitsko-dalmatinske županije u iznosu od 3.855.950 kuna, od čega je za nabavu sofisticirane opreme utrošeno 1.400.000 kuna. Oprema u sebi nosi tri kategorije, onu za otkrivanje onečišćenja i rano upozorenje sustava, za zatvaranje, čišćenje i sigurno odlaganje, te sanaciju i praćenje kakvoće mora.

Njezinom nabavom je zaokružen cilj projekta PEPSEA, u praksi je razvijen sustav rješenja za zagađenja u lukama i zaljevima.

image
Senzorni sustav postavit će se na plutaču Pličina Purić u Kaštelanskom zaljevu
Splitsko-dalmatinska županija

– Kroz izrađenu studiju "Ispitivanje pilot-lokacije te izrada modela rizika i planova za slučajeve onečišćenja mora", izrađeni su planovi intervencija u slučaju potresa, požara, poplava, u slučaju izlijevanja otpadnog ulja otvorenih spremišta i separatora, u slučaju havarije na podmorskim ispustima, ili pomorske nesreće.

Njihova je svrha osigurati učinkovite, primjerene i pravovremene preventivne i interventne mjere u slučaju iznenadnog onečišćenja mora, ili prijetnje onečišćenja s ciljem smanjenja štete u moru i priobalju, kao i smanjenja štetnih utjecaja iznenadnog onečišćenja na gospodarstvo i zaštitu života, zdravlja i kvalitetu života u istočnom dijelu Kaštelanskog zaljeva. Pritom se vodi računa o postojećim planovima intervencije kod iznenadnih onečišćenja mora usvojenih od Vlade RH i Splitsko-dalmatinske županije – doznajemo od Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije.

Zona visokog rizika

Zašto je baš istočni dio Kaštelanskog zaljeva prepoznat kao visoko rizična zona? Koji su to segmenti što ovaj lokalitet percipiraju kao područje najveće ugroze?

Struka, objedinjeni tim naših stručnjaka s Instituta "Ruđer Bošković" te Sveučilišta u Zadru i tvrtke "Prehnit" d.o.o. prisnažio je svojim iskustvom i znanjem rezultate pristigle iz niza precizno odrađenih ispitivanja.

Kaštelanski zaljev je bazen u kojem se nalaze brojni industrijski subjekti, potencijalne ugroze za široki okoliš u slučaju onečišćenja.

No nisu samo oni faktori visokog rizika po pitanju potencijalnih incidenata. Alarm dižu i kritični događaji tipa pomorskih nesreća na brodovima, tankerima, jahtama i jedrilicama.

image
Dio opreme koji jamči čisto i sigurno more
Splitsko-dalmatinska županija

– Riječ je o vrlo tranzitnoj pomorskoj zoni kojom prolazi veliki broj tankera, teretnih brodova, ribarica, jahti, jedrilica. Tu su i Sjeverna luka, Ratna luka Lora, INA-in terminal, vojni terminali za gorivo, veća i manja brodogradilišta.

Pa i tvornički pogoni, i oni bivšeg "Jugovinila", Vranjic i zona s problemom azbesta. Čitav niz čimbenika koji od istočnog dijela Kaštelanskog zaljeva stvaraju zonu ne samo lokalnog opterećenja, već, usudio bih se reći, i najopterećenijeg na području Jadrana. Zato i sam potpisujem odluku da se ovako vrijedna sofisticirana oprema koja je stigla u sklopu projekta, stacionira upravo u ovom kritičnom području – veli dr. sc. Neven Cukrov s Instituta "Ruđer Bošković" iz Zagreba, jedan od stručnjaka na izradi projekta.

Tim koji je predvodio dr. sc. Cukrov bio je zadužen za analizu trenutnog stanja.

Na osnovi njih su izdali preporuke i planove u kojima je definirano što treba napraviti kako ne bi došlo do iznenadnog onečišćenja.

I pod dva, kako reagirati ukoliko do njega dođe. Na osnovi njihovih preporuka te konzultacija sa Županijskim operativnim centrom Splitsko-dalmatinske županije, na područje kaštelanskog bazena je stigla naručena oprema.

–​ Pojednostavljeno rečeno, naš dio posla se bazirao na procjeni rizika pojavnosti ekološkog incidenta. Na osnovi sagledanih rezultata, uočenog stanja na terenu, analiza havarija koje su se događala na tom području, evidentiranja opreme s kojom se raspolagalo izrađena je procjena i analiza rizika.

Na temelju nje predložili smo djelovanja koja bi smanjila vjerojatnost potencijalne pojave tipa ekološkog incidenta.

image
Neven Cukrov
Nikolina Vuković Stipaničev/Cropix

Tri dijela opreme

Nakon razgovora u Splitsko-dalmatinskoj županiji na kojem je sudjelovao niz dionika, pretpostavili smo prijetnje i rizike, i razmotrili najlakši način obrane od morske havarije. Na osnovi toga je predložena oprema, raspisan natječaj i krenulo se s njezinom nabavom – veli dr. sc. Cukrov.

Sam postupak nabave opreme provele su službe Splitsko-dalmatinske županije dok je iskusni tim iz splitske tvrtke "Harmony trade" predvođen direktorom Draganom Ćurinom i suradnikom Mateom Vidovićem pripomogao stručnim dijelom izrade specifikacije troškovnika opreme.

Nabava je trodijelne naravi i sastoji se od niza segmenata koji jamče vrlo učinkovitu reakciju pri pojavi ekološkog incidenta. Čak i u najmanjim okvirima.

Prvi njezin segment je senzorni sustav koji će se ovih dana postaviti na plutaču Pličina Purić u Kaštelanskom zaljevu.

Nastavlja ga oprema namijenjena korištenju za vrijeme samog incidenta, što sprječava daljnje širenje nafte ili ulja što je najčešći uzrok morskog onečišćenja, kao i sanaciju.

Treći je segment vezan za nadzor morske vode.

– Senzor energiju dobiva iz solarnog panela, ali u slučaju da on nije u funkciji automatski ga mijenja pogon iz akumulatora. Očitavanjem onečišćenja promptno se šalje e-mail poruka zadanom primatelju.

Senzor je iznimne osjetljivosti, reagira na onečišćenje veličine jednog mikrona, a mjeri i do raspona od 0,1 do 10 metara iznad površine mora.

Nakon detektiranja onečišćenja, dolazi tim ljudi s branama različitog tipa, raznih veličina, dužina, širina s mogućnošću prilagodbe u zahvaćenom onečišćenom području. Uz brane, u opremi su uzeti i plutajući skimeri pogonjeni pumpama koji kupe onečišćenja, filtriraju ga te odvajaju nečistoće koje se skupljaju u spremniku. Ovakvom promptnom reakcijom se stvara svojevrsni ring u sklopu kojeg se onečišćenje zadržava, te se sprječava njegovo širenje i stvaranje veće štete – vele nam iz "Harmony tradea".

Senzor se, dakle, postavlja za nekoliko dana, stigle su i brane, došao je i treći dio sustava, dvije kamere koje se postavljaju unutar Cemexove tvornice u Sv. Kaju, za prijevremenu intervenciju tu je i dron, još jedna vrsta zaštite i nadzora.

Oprema je, kažu nam, lako pokretna, lagana, a prate je i dodatni potrebni materijali, apsorbirajuće krpe, osnovna zaštitna oprema, rukavice, kombinezoni...

– Mogu samo kazati da je ovo odlično obavljeni posao, i velika stvar za sve nas. Najbolje bi bilo da se alarm nikada ne aktivira, jer to bi značilo da oprema za kontrolu štete kod onečišćenja mora nikada neće biti korištena. A to svi priželjkujemo.

No ako se dogodi, sretni smo da imamo način obrane, opremu, timove, ekipirani lanac koji je spreman brzo, sigurno, učinkovito djelovati u zaštiti našeg mora, obale, ljudi, podmorja, života u njemu. Velika je ovo stvar – veli Dragan Ćurin, direktor "Harmony tradea" i sudski vještak.

U sklopu projekta implementiran je geoinformacijski sustav (GIS) od tvrtke "Promet i prostor" d.o.o. iz Zagreba, u kojem je prikazan registar zatvorenih dijelova mora podložan opasnostima onečišćenja, te izrađen detaljan plan intervencija na karti. Ovaj napredni sustav služi za evidenciju i upravljanje prostornim podacima kao pametno rješenje za optimizaciju poslovnih procesa, koji koriste jedinice lokalne samouprave u svakodnevnom obavljanju radnih aktivnosti.

Cilj ovog projekta bio je povećati stupanj zaštite mora i priobalja od onečišćenja s brodova, platformi i kopnenih izvora.

Bitno je rano upozorenje

– S obzirom na to, sustavom su obuhvaćene tri različite faze djelovanja, prije incidenta kroz prevenciju, rano upozorenje, detekciju, tijekom incidenta uz intervenciju, te nakon incidenta kroz sanacija i nadzor.

U sustavu su prikazane i granice područja istraživanja, izobate, orijentacijske točke, kao i akcijski planovi prema kojima će se odvijati buduće intervencije prevencija požara na odabranom području.

Budući da GIS nudi razne mogućnosti integracije s drugim sustavima, u ovom će se webGIS rješenju prikazivati prethodno postavljene mjerne postaje s pripadajućim senzorima, te slati obavijesti odgovornim djelatnicima ukoliko definirana granica onečišćenja mora prijeđe granicu dozvoljene, optimalne razine.

U sklopu projekta razvijena su tehnološka rješenja uz obuku intervencijskih timova tijekom sve tri faze. Na ovaj će način intervencijski timovi biti spremniji na pravovremenu reakciju ukoliko dođe do intervencija, a time i spriječiti daljnja onečišćenja mora u znatno kraćem vremenskom roku – vele nam iz Splitsko-dalmatinske županije.

22. studeni 2024 03:18