Iako su gužve na moru pred Splitom iz dana u dan sve manje, ne blijedi i bojazan upućenih koji pomorski promet kakvom smo u gradskoj luci posljednjih mjeseci svjedočili vide kao poziv na intervenciju. Među ine se ubraja i umirovljeni kapetan Ivan Franičević, bivši ravnatelj Agencije za obalni linijski pomorski promet, koji nam se obratio s reakcijom na tekst Slobodne Dalmacije, nedavno objavljen na ovu temu.
- Ako se dogodine promet u gradskoj luci poveća samo pet posto, što je izvjesno, to će biti katastrofa – riječi su kojima nas je uveo u svoje viđenje mogućeg rješenja ovog pitanja, koje se kao mnoga prije njega zaplelo oko razgraničavanja nadležnosti i odgovornosti.
Podsjetimo, ponukani pričom o neredu u luci koja se zakotrljala nakon što je turistički brod ljetos u punoj brzini naletio na Zapadnu obalu i potonuo, i sami smo tamo nedavno svjedočili hektičnoj situaciji.
Pred pumpom za gorivo svoje je mjesto ˝u redu˝ čekalo 10-ak plovila iz čartera, među kojima su slalom vozile jedrilice dignutih jedara na putu do ACI marine, dok su kroz lukobrane u punoj brzini uplovljavale taksi brodice. A valja spomenuti i da je prizor dodatno začinila posada broda koja se iskrcala upravo na mulu benzinske, predavši tamo plovilo nazad u ruke vlasnika.
Nevoljkost Vlade
Pa iako je pitanje upravljanja Zapadnom obalom, zahvaljujući nevoljkosti Vlade RH da donese odluku kojom bi se, prema ranije postignutom dogovoru za nju brinula Županijska lučka uprava i dalje otvoreno, pa poslovično za zapad ostaje divlja; nered u pomorskom prometu u luci uz nju niti počinje, niti završava.
Kako nam je tada kazao Domagoj Maroević, ravnatelj Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije: ˝Vrlo je teško regulirati šest različitih subjekata, od kojih svaki ima svoj dio obale.˝
No sve se to, kako navodi kapetan Franičević, lako može dovesti u red uz nekoliko strateških koraka.
- U dva navrata obišao sam luku subotom, i tamo ne znate gdje gledati i kako dostići cilj. Prometna događanja na kopnu i moru tijekom ove sezone pozivaju nas na hitnu intervenciju. Drugi nam neće rješavati naše probleme. Prvo što bi trebalo napraviti je rasteretiti luku od "cestovnog" prometa prema/sa otoka Brača. Na Žnjanskom platou, dolje ispod Lovrinca, već ima odvojak ceste koji treba produžiti do mora. Tu bi trebalo postaviti trajektnu rampu s dvije, tri utvrdice za vezivanje trajekata i ondje organizirati promet za Supetar u sezoni. Za putnike bi trebalo uvesti novu brodsku liniju za Gradsku luku s vezom ispod pothodnika, uz kapacitet broda do 1000 putnika i brzinu od 14 čv. Već time bi se gotovo čitav cestovni problem riješio, a olakšao bi se i promet u moru - predlaže kapetan Franičević.
Javni interes
Dodaje da je promet između Brača i Splita 2021. godine iznosio 423.000 vozila i 1.678.000 putnika, dok je ukupan promet za otoke Vis, Stari Grad, Šoltu, Velu Luku i Lastovo iznosio niti 399.000 vozila i 1.414.000 putnika.
Nadalje bi, smatra, u komercijalne svrhe, a zbog javnog interesa, "napokon" valjalo iskoristiti luku Lora. Smatra da bi se u njoj mogla vezivati "kriljanska" flota na sedmodnevnim kružnim putovanjima, koja se u postojećim uvjetima u Gradskoj luci ponekad, kako navodi, vezuje i do osam brodova u "paketu".
- Gdje je tu sigurnost plovidbe, vezivanja, ukrcaja-iskrcaja putnika? Moramo pronaći bolji način. Amerika je, primjerice, u rješavanju problema neke svoje ratne luke otvorila kontejnerima. Tako bismo i mi trebali. Vrijeme je da se Lora počne koristiti i za narod, jer je potreba i više nego opravdana.
-Pozivam, stoga, a ujedno i molim gradonačelnika da hitno, "jučer" organizira okrugli stol sa svim mjerodavnima, možda i onima koji nešto znaju, jer ovo zaista više nema smisla – zaključuje kapetan Ivan Franičević.
