Vijest da je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja odobrilo lokaciju za još jedno uzgajalište tuna, ali ovoga puta s vanjske strane Dugog otoka, uznemirilo je zadarsku javnost, osobito otočane, odnosno žitelje Dugog otoka već polako "okružene" ribogojilištima. Iako se u javnosti pojavila informacija da je ta lokacija odobrena na zahtjev tvrtke Pelagos net farme u vlasništvu umirovljenog generala Gotovine i Milana Mandića, to nije točno, kaže načelnik Općine Sali Zoran Morović, dodajući kako je zahtjev prema njegovim saznanjima podnijela norveška tvrtka Open Ocean Farming Adria s podružnicom u Zadru.
- Meni je prva čuti da su general Gotovina i njegova Pelagos zainteresirani za lokaciju do Velog rata. Koliko znam za tu su poziciju zainteresirani Norvežani, a tvrtka generala Gotovine svoja ribogojilišta ima kod Lavdare. Mi bi sutra potpisali da se sve ove kaveze preseli s unutarnje na vanjske strane otoka. Problem je što se nas ne poštuje i ne uzima i ne uvažava niti minimalno naše mišljenje. Od ukupne marikulture u Republici Hrvatskoj 70 posto je u Zadarskoj županiji. Od toga u Zadarskoj županiji, više od 50 posto je kod nas. Mi smo kadri čak sve to prihvatiti, ali minimum koji mi tražimo je - uvažite naš prostorni plan. Nama nije najveći problem ta lokacija u obimu u kakvom je sada ona prezentirana, mi smo samo tražili da se tamo izradi studija da se prati šta se dešava. Jer poučeni iskustvom s unutrašnje strane otoka, znamo kako to izgleda. To izgleda tako da ova lokacija s unutrašnje strane kod Žmana uopće nije predviđena u našem prostornom planu, a drži je Cromaris. Međutim dobili su koncesiju temeljem županijskog plana jer je županijski plan jači od našega. Onda se mi pitamo zašto mi crtamo naš plan uopće? Jer ponavljam, mi smo spremni primiti tu ogromnu količinu jer smo veliki otok, četvrti po dužini hrvatski otok, sedmi po površini, ali minumum neke kulture je bio da se poštuje naš plan i da onda mi damo alternativu, kažemo imamo ribogojilište između Zverinca i otoka Tuna koje je bilo predviđeno za uzgoj tuna i preselimo ovo kod Žmana tamo! To je neki minimum dobre volje. Zašto spominjem ovo kod Žmana? Jer su par milja dalje kavezi kod Luke, par milja dalje kod Lavdare... I mi smo na neki način okruženi tim ribogojilištima koji značajno i zagađuju akvatorij, iako nas uvjeravaju kako sve studije kažu kako je sve to divno i krasno – ističe Morović.
Pitamo ga, zašto se onda ne čuje njihov glas i zašto se zaobilaze studije utjecaja na okoliš?
- Problem je mehanizam djelovanja. Ista je priča bila kod Žmana. Znate, to će biti samo malo, mala je količina, pa ne treba studija utjecaja na okoliš. Pa je iza toga došla malo veća, pa smo nagurali od 600 tona na 3000 tona kapaciteta. Toga je nas strah. Ova količina koja je sad predviđena tamo vjerojatno nije problematična, zato smo mi upravo tražili ajmo to pratiti. Raditi studije i pratiti.
- Nije li ipak zabrinjavajuće širenje ribogojilišta na vanjsku stranu otoka, hoće li se narušit slika Velog Rata?
- Ne vjerujem da će kavezi narušiti vizuru kod Velog rata jer je to relativno dovoljno daleko, a i koliko sam upućen, ispod je mora i neće se ni vidjeti, osim jedne „pirije“ u sredini kroz koju se ubacuje hrana... Nije da ih sad hvalim, to ne bih htio, ali najveći problem je način djelovanja koji neodoljivo podsjeća na ove s druge strane gdje smo malo po malo dobili čudo. I uporno se ne uvažava lokalna zajednica.
- Jeste li se žalili?
Žalili smo se na zadnje rješenje kod Žmana i sa svojim žalbama došli smo do Upravnog suda i tamo smo na isti način odbijeni – da je županijski plan jači od našega. Onda općina ne treba crtati ništa! Ako je županija rekla evo ovih deset lokacija, bilo bi logično da općina kaže, u redu od ovih deset mi ćemo odabrati ovih sedam. A ne ovako... Kad županija prezentira u svijetu svoje ljepote, od deset fotografija, pet ih je s Dugog otoka. Telašćica, Sakakarun, plaža Stijene, Brbišćica... Ajmo to ne uništiti! Spremni smo prihvatiti tu najavljenu količinu, ali dajte poštuje naš prostorni plan, nešto i mi ovdje znamo i vidimo.