Golemi teretni brod "Ever Given", koji je gotovo tjedan dana blokirao Sueski kanal. Morski div, div dug 400 metara i težak 200 tisuća tona, zaglavio se u pijesku obale Sueskog kanala prošlog utorka, kada su jak vjetar i pješčana oluja utjecali na vidljivost. "Ever Given" je tako danima blokirao važnu žilu kucavicu kojom "teče“ 12 posto svjetske trgovine.
BBC prenosi izjavu Joe Raynoldsa, glavnog inženjera tvrtke Maersk Ohioa, koji kaže kako "eksponencijalno raste“ broj brodova što čekaju dozvolu za prolaz kroz Sueski kanal koji povezuje Sredozemno s Crvenim morem i osigurava skraćivanje morske veze između Azije i Europe.
Promjena u pomorstvu
Prema podacima Lloyda, u blokadi se svakodnevno zadržava oko 9,6 milijardi dolara robe, što je oko 400 milijuna dolara svakog sata. Zbog nasukavanja "Ever Givena“ i blokade Sueza, svjetski lider u kontejnerskom brodarstvu - Maersk je preusmjerio 15 brodova na osjetno dužu rutu oko Afrike. Na taj način za dolazak do odredišne luke potrebno je dodatnih 10-ak dana.
Sueski kanal umjetno je iskopan 1869. godine i donio je značajnu promjenu u pomorstvu jer je skratio višednevni put oko Afrike brodovima koji plove na relaciji Azija - Europa. Kako ponekad i do dva tjedna duže može potrajati alternativni put oko Rta dobre nade na južnom vrhu Afrike, posljednjih dana mogle su se čuti neke nove ideje.
Iran je tako ponudio alternativni smjer za vezu Azije i Europe koji može donijeti uštedu od oko 30 posto. The Jeruzalem Post piše kako je iranski veleposlanik u Rusiji Kaze Jalali spomenuo Međunarodni prometni koridor Sjever - Jug koji bi mogao biti alternativa Sueskom kanalu.
Jalali je za iransku Press TV rekao kako se tržišni teret iz Azije u Europu preko njegove zemlje može isporučiti za samo 20 dana, što je "najbolja opcija za prometnu zamjenu Sueskog kanala“. Motiviran blokadom Sueza Teheran je tako kao alternativu ponudio novi transportni pravac preko Irana.
Koridor Sjever-Jug
Inače, prema ranijim najavama, dio velikog projekta prometnog koridora Sjever - Jug prostirao bi se od ruske kaspijske luke Astrahan, zapadnom obalom Kaspijskog jezera, preko Azerbajdžana, u Iran. U sklopu tog projekta gradila bi se i željeznička pruga Qazvin-Rasht- Astara.
Tim planom se predviđa izgradnja vitalnog dijela golemog prometnog koridora Sjever - Jug, dužine 7200 kilometara, koji bi povezivao Indijski potkontinent, luku Jawaharlal Nehru u gradu Mumbaiju i rusku baltičku luku Sankt Peterburg, prenosi Geopolitika News.
Njime bi se prevozio teret iz Indije, Irana i drugih država Perzijskog zaljeva i Srednje Azije uz Kaspijsko jezero i dalje prema Sjevernoj i Zapadnoj Europi.
Politolog Vedran Obućina, specijalist za Bliski istok misli da su sve te alternative dobrim dijelom vezane za kineski Put svile, odnosno "One Belt One Road“ - i onaj kopneni, željeznički, i onaj pomorski.
- U realizaciji tog projekta Kina dobrim dijelom ovisi o infrastrukturama i mogućnostima drugih zemalja. Meni je nezamislivo da neka od ovih ideja bude ostvarena bez kineskog sudjelovanja. Svakako je potrebno ili proširivati Sueski kanal ili ga nadomjestiti novim kanalom. Moramo pri tom podsjetiti kako se suvremena geopolitika dijelom ostvaruje putem transportnih ruta pa stoga i ovdje imamo određene konkurencije - naglasio je Obućina koji ukazuje kako će jedna od najvažnijih alternativa globalnih transportnih putova biti Arktički ocean koji bi mogao smanjiti opterećenje tradicionalnog puta preko Indijskog oceana.
