Splitska policija zaplijenila je krajem svibnja ove godine u teretnom vozilu talijanskih registarskih oznaka gotovo dvije tone trpova (morskih krastavaca) te je zbog sumnje u kazneno djelo trgovanja zaštićenim divljim vrstama uhitila dvojicu talijanskih državljana.
Francerco O. (42) vozio je kombi, a kao suvozač u vozilu je bio deset godina stariji Vincenzo C., kada su ih oko 14 sati u mjestu Svinca u općini Marina prilikom redovite kontrole prometa zaustavili policajci. Iako za to nema službene potvrde, nije teško pretpostaviti da su Talijani imali “loš dan” s obzirom na to da su baš u četvrtak zbog nogometne utakmice finala Kupa Hrvatske između Hajduka i Rijeke na prometnicama diljem naše županije bile “stostruko” jače kontrole prometa pa su tako i krijumčari imali puno manje izgleda da prođu nezamijećeno.
Dakle, nakon što su zaustavljeni, policajci su u teretnom prostoru vozila vidjeli 93 bijelo-zelene plastične kante, a u svakoj je bilo oko 20 kilograma morskih krastavaca. Naknadno je utvrđeno da su Talijani pokušali prokrijumčariti gotovo dvije tone, odnosno 1817 kilograma trpova.
- Ovo je najveća zapljena trpova u Hrvatskoj dosad - kratko nam je kazao Joso Vujić, načelnik Postaje pomorske policije Split, ne skrivajući zadovoljstvo dobrim poslom.
Nije ovo prva velika zapljena splitske Pomorske policije. U siječnju prošle godine uhitili su Bugara i Turčina koji su prevozili više od 500 kilograma trpova.
Budući da kriminalističko istraživanje nad Talijanima još uvijek nije gotovo, zasad nema odgovora na pitanje na koja su tržišta trpovi trebali biti plasirani te koliko je dugo Talijanima trebalo da dođu do ove zaista impresivne količine. Također, bit će zanimljivo vidjeti i koliko su lokalnih ronilaca angažirali, na kojim sve područjima se izlovljavalo i koliko su ih platili da bi došli do dvije tone “kukumara”.
Već se naveliko u medijima u posljednjih nekoliko godina pisalo da je izlov trpova, koji je u nas zabranjen, vrlo unosan posao i da cijena kilograma sušenih ili samljevenih trpova varira, ovisno o kvaliteti, i do tri tisuće eura, odnosno oko 20 tisuća kuna. Da bi se dobio kilogram osušenih trpova, potrebno je preraditi oko stotinjak kilograma svježih morskih krastavaca, što znači da su Talijani mogli, da nisu uhićeni, na crnom tržištu zaraditi oko 60 tisuća eura, odnosno oko 450 tisuća kuna. Sad kad su uhićeni, morat će državi platiti duplo veću svotu. Naime, protiv njih je podnesena kaznena prijava, a morat će nadoknaditi i štetu počinjenu državi izlovom ovih morskih organizama u iznosu od oko 900 tisuća kuna jer prema Pravilniku o kriterijima za utvrđivanje naknade šteta počinjenih ribama i drugim morskim organizmima vrijednost jednog kilograma ove zaštićene vrste iznosi 500 kuna.
Trpovi se love jer se u azijskim, ali i drugim zemljama, suše i smatraju gastronomskom poslasticom. Love se i u zemljama Mediterana u kojima je to zakonski moguće, a evo i u onima u kojima to nije dopušteno. No, krijumčari očito smatraju da im se rizik isplati zbog dobre zarade.
A zašto i tko jede morske krastavce te zbog čega su tako na cijeni, dobro je objašnjeno u članku objavljenom krajem prošle godine na portalu Morski.hr, koji je prenio članak Business Insidera u kojem je o morskim krastavcima govorio Steven Purcell, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za te morske životinje. Da, iako bi rijetko tko pomislio da su životinje, trpovi to jesu.
Stoljećima su bili cijenjeni kao delikatesa u Aziji, gdje bi najbogatija klasa morske krastavce jela kao hranjivu poslasticu bogatu proteinima, a osamdesetih godina prošlog stoljeća potražnja za njima dosegnula je vrhunac. Danas se obično suše i pakiraju u ukrasne kutije, zatim daju kao pokloni i služe u posebnim prilikama. Od ukupno 1250 različitih vrsta morskih krastavaca, onaj japanski je najskuplji. Razlikuje se od drugih po gomili šiljaka po sebi, a što ih ima više, to je i cijena viša.
Kako je i uobičajeno, čim se ljudi za nešto “zakače” i krenu to iskorištavati zbog financijske koristi, vrlo brzo tu će vrstu, koja god ona bila, snaći opasnost od istrebljenja.
– Morskih trpova kod nas ima gotovo svugdje. Poznato mi je da su čak neki Kinezi prije nekoliko godina dolazili kod nas razgovarati o mogućnosti uzgoja i izvoza, ali to se nije ostvarilo. Ono što se o njima zna jest da se masovno koriste kao hrana u azijskim državama, a radi nekih svojih sastojaka smatraju se i lijekom protiv različitih bolesti kostiju. Posljednjih nekoliko desetljeća stalno se događa da se u nekim područjima krene s intenzivnijim izlovom trpova, a istraživanja na tim područjima pokazala su da je obnavljanje populacija koje su pod intenzivnim ribolovom jako sporo. Ipak, izlov se u Jadranu nastavio, iako su trpovi proglašeni zaštićenom vrstom (ali ne i strogo zaštićenom), i to legalno za one koji su imali gospodarske povlastice za sakupljanje morskih organizama te potrebna posebna odobrenja, i to sve do ožujka 2018. godine. Tada je donesen vrlo kratki Pravilnik o lovostaju trpova, kojim je propisana zabrana sakupljanja trpova pa je bilo koji izlov trpova sada strogo zabranjen. Nažalost, ilegalni ribolov se nastavio - komentirao je za Otvoreno more prije nekoliko mjeseci prof. Alen Soldo s Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu. (V.URUKALO)
