StoryEditorOCM

HDZ-ova VERTIKALaGat za prihvat većih trajekata u Sućurju kasni više od godinu dana: ‘Zimi su udari juga bili toliko snažni...‘

Piše Mirko Crnčević
15. lipnja 2022. - 11:53
Za razliku od manjih i već vremešnih trajekata ‘Stona’ i ‘Lastova’, u najistočniji hvarski porat uskoro bi mogli uplovljavati i oni s po 600 putnika i 100 vozilaIvo Ravlić/Cropix

Premda su iz Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije svojedobno najavljivali da će radovi na novom pristanišnom gatu za prihvat većih trajekata u Sućurju na Hvaru biti okončani tijekom lanjskog svibnja, a zatim u studenome, postoje naznake da bi projekt napokon mogao biti završen.

Radovi koje izvodila tvrtka "Marconi inženjering" iz Splita kasne čitavu godinu dana, ali to očito neće umanjiti svečanost otvaranja obnovljenog porta koji će, kako smo svojedobno pisali, nositi ime Ante Franičevića, poginulog branitelja – pripadnika Hrvatske ratne mornarice, a govori se da će događaju nazočiti i premijer hvarskih korijena Andrej Plenković (HDZ).

image

Novi gat dug je 80 metara, a cjelokupni pristanišni prostor ima 3500 četvornih metara

Stipo Marčinković

Radovi se u luci intenzivno dovršavaju, riječ je o projektu vrijednom 34 milijuna kuna, koji Europska unija sufinancira s 21 milijun kuna. Ostatak novca osigurala je Županijska lučka uprava, a mještani već "grintaju" da nedostaje lukobran, te da će se trajekti i tijekom ljeta po lebiću teško privezivati.

Ravnatelj regionalne lučke ustanove Domagoj Maroević (HDZ) tvrdi da su se "radovi produžili isključivo zbog jakih nevremena na tom području", te da su "zimi nekim danima udari juga bili toliko snažni da se zaista nije moglo raditi".

- Što se tiče mišljenja građana, to je ljetni, sezonski vez na kojima se u pravilu ne grade lukobrani. Smatram najvažnijim da će Sućuraj za dvadesetak dana, kada se dobije uporabna dozvola, imati pristanišni prostor od 3500 četvornih metara, novi gat dug 80 metara i dvije privezne rampe za puno veće trajekte - kaže Maroević i potvrđuje da je na svečanost otvaranja pozvan premijer Plenković.

Od sućurajskog načelnika Ivana Slavića (HDZ) željeli smo čuti komentar u kojoj mjeri je zadovoljan s realizacijom izgradnje pristanišnoga gata, odnosno kakva se konkretna dobrobit za mjesto i njegove stanovnike očekuje od te lučke dogradnje.

image

Načelnik Slavić udario je ‘silenzio stampa’ za naš list

Privatni album

Poznato je da je ranije isticao da bi izglasavanje novog Prostornog plana najveće dalmatinske županije trebalo aktualizirati povezivanje otoka Hvara s planiranim cestovnim tunelom Ravča - Drvenik, odnosno Dalmatinom, što se u političkim i gospodarskim krugovima smatra vrlo značajnim za daljnji razvoj i napredak svih gradova i općina na Hvaru.

Naravno, išli smo s logikom da uvažimo lokalnog čelnika i njegov stav, ali dočekao nas je tvrdi "silenzio stampa", prvi čovjek Sućurja je novinarima naše medijske kuće odlučio do daljnjega uskratiti sve informacije nakon tekstova o sumnjivim poslovima sa zemljištima i neostvarenom velikom ulaganju norveških investitora.

Kada smo načelnika upozorili na važnost davanja informacija čitateljima, među kojima su i stanovnici Općine Sućuraj, a sve prema Zakonu o pravu na pristup informacijama i Zakonu o medijima, Slavić je ostao pri svome, čak i nakon konzultacija s svojim odvjetnikom. Odvjetnik mu je, kaže, rekao da to nije dužan činiti.

image
Stipo Marčinković

I bez načelnikove (ne)suradnje doznajemo da će realizacijom spomenutog projekta protok putnika i vozila u sućurajskoj luci biti znatno bolji. Umjesto sadašnjih "Jadrolinijinih" trajekata "Ston" i "Lastovo", pojedinačnog kapaciteta 150 putnika i 36 vozila, koji su na liniji Sućuraj – Drvenik u turističkoj sezoni znali ploviti i po 20 puta dnevno, ubuduće će tu prugu moći održavati brodovi tipa "Supetar" (600 putnika i 100 vozila). Istodobno je za mještane oslobođen dio luke za privez brodica i trabakula, što također nije beznačajno.

Inače, riječ je o infrastrukturi koja je u ostalom dijelu usklađena s postojećim prometnim sustavom, u prvom redu s glavnom otočnom cestom Sućuraj – Hvar, pa se na taj način škoj kvalitetnije integrira u širu nacionalnu prometnu mrežu.

No, stanovnike najistočnijeg hvarskog mjesta, koji se tradicionalno bave poljoprivredom i ribarstvom, veseli i to što je projektom predviđeno uređenje prometnog pristupa zoni trajektne rampe za tranzit ljudi i vozila, te prikladno parkiralište, jer oni, osim toga što donosi intenzivniji promet njihovim mjestom, u puno većoj mjeri žive od ugostiteljstva i turizma.

30. studeni 2024 04:44