Istraživanje oceanografske pojave "valova vezanih uz otok" koja se događa na Lastovu i na još nekoliko otoka na svijetu, predmet je interdisciplinarnog projekta koji pokreće tim međunarodnih stručnjaka a vodi ga biologinja Zrinka Ljubešić s PMF-a iz Zagreba.
Valovi vezani uz otok događaju se zbog Zemljine rotacije, pri čemu obale otoka "zarobljavaju" te pojave na površini i u dubini. Ta je pojava zabilježena na svega nekoliko otoka poput Bermuda, Havaja i Gotlanda u Baltiku.
Tako "zarobljeni" valovi nedovoljno su istražen mehanizam donosa hranjivih tvari iz dubina na površinu kroz turbulentna miješanja, kaže se u priopćenju Društva 20000 milja u četvrtak.
Četiri od pet udaha koje učinimo možemo zahvaliti oceanu i njegovoj tvornici kisika – fitoplanktonu. Sitni su to fotosintetski organizmi koji uz to što stvaraju kisik su i osnova hranidbene mreže. Fitoplanktonom se hrani zooplankton, njime mala riba, malom ribom velika riba, a velikom ribom se hrane vršni predatori – među koje se upleo i čovjek, objašnjava se.
Fenomen valova na Lastovu do sada je još uvijek neistraženi dodatni pogon u uobičajenom vertikalnom prijenosu hranjivih tvari do površinskog sloja.
Jedan od ciljeva istraživanja jest kako progresivno zagrijavanje mora, te sve zagrijanija vodena masa koja svake godine prodire dublje i dublje, može utjecati vertikalni prijenos hranjivih tvari.
Tako klimatskim promjenama uzrokovana neuobičajeno visoka temperatura na 20 metara se može spustiti i na 45 metara. Istodobno se na drugom mjestu hladnija vodena masa s 50 metara u valnom kretanju nađe na 25 metara.
Zajednice u podmorju već godinama pate od zbog takvih ekstremnih događaja. Životinje koje su osjetljive na visoke temperaturu povlače se u dubinu, a one nepokretne često obolijevaju ili – umiru, kaže se.
Promjene su se događale i nastavit će se događati, samo je pitanje kojom brzinom. Lastovo stoga možemo promatrati i kao mali prirodni laboratorij, kaže se.
Projekt traje četiri godine, a ekipu čine stručnjaci s Biološkog i Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu, Instituta za more i priobalje iz Dubrovnika, društva istraživača mora 20000 milja iz Zadra, GEOMAR Centra iz Kiela (Njemačka) i Stazione Zoologica Anton Dohrn iz Napulja (Italija), zatim Fakulteta za oceanografiju Sveučilišta Rhode Island (SAD), Instituta za biologiju mora iz Kotora te pridruženi stručnjaci iz NASA-e i Instituta za ribarstvo i oceanografiju Split.