S obzirom na stalne novosti o bespravnom, a katkad i legalnom betoniranju obale, zanima me kako betoniranje, nasipanje šljunka, zemlje i raznog građevinskog materijala utječe na bioraznolikost obalnog pojasa?
Marko, Podstrana
Svi mi koji u ovom trenutku živimo uz obalu ili je posjećujemo nekako zdravo za gotovo doživljavamo različite vrste objekata uz obalu i stalno mijenjanje izgleda obalne crte, kao da je to oduvijek. Ipak, baš i nije.
Naime, ako se netko pita koliko je uopće obale oteto prirodi u Republici Hrvatskoj, navedimo podatak da je, recimo to tako, od postanka čovječanstva do 1960. godine bilo urbanizirano, izgrađeno ili uređeno 120 – 150 kilometara naše morske obale.
Nakon te godine krenula je svakovrsna gradnja, pa su se do 2000. godine gradovi, naselja i ostali...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....