vidljivo iz svemiraDevastacija na Krknjašima: ‘Nakon što su valovi i vjetar povukli šljunak u more, ostali su vidljivi betonski temelji za neku buduću terasu‘

Svake godine svjedočimo štetnom nasipanju i betoniranju plaža duž plavog Jadrana.

Unatoč zakonskoj regulativi, lokalne vlasti, pa i državne institucije bez zdravorazumskog objašnjenja, gledaju kroz prste štetnim građevinskim pothvatima ne mareći pri tome kakav će utjecaj nasipani materijal imati na morski ekosustav. A utjecaj je izuzetno negativan.

Tvrde to u Građanskoj inicijativi "Zirona" iz Drvenika Velog, što su, kako dodaju, dosad potvrdile brojne analize i znanstvena istraživanja. Na crveni popis plaža koje su izvukle deblji kraj zbog nasipavanja našla se i popularna uvala Krknjaši na spomenutom škoju, čiji su stanovnici preko upravo preko udruge "Zirona" u više navrata prijavljivali devastaciju nekad rajski netaknute uvale koja, usput rečeno, pripada ekomreži "Natura 2000".

Mještani i aktivisti upozoravaju na ponovnu devastaciju Krknjaša, unatoč inspekcijskim zabranama.

– Sredinom prošle godine nasipavani su put i obala, ali i podmorje u Drveniku Velom s više od sto tona građevinskog šljunka, ponajprije u uvali Krknjaši, u turističkim i izletničkim krugovima prozvanoj Plava laguna. Nakon prijave Drvenčana i splitske udruge "Sunce", na teren je izišao komunalni redar, obavio očevid i tek nakon što je prošlo više od tri mjeseca (valjanja šljunka i ubijanja morskih organizama po zaštićenom podmorju), rješenje je doneseno tek u rujnu prošle godine.

Udruga ‘Zirona‘

Tim dokumentom je utvrđeno da je obavljeno nasipavanje pomorskog dobra bez odobrenja te je ugostitelju-investitoru naređeno da se u roku 15 dana mora ukloniti nasuti materijal i dovesti površinu pomorskog dobra u prvobitno stanje – ističe Antica Lovrić iz drveničke udruge.

No, naši sugovornici kažu da se vlasnik ugostiteljskog objekta na to oglušio. Sjećaju se Drvenčani nekadašnjeg puteljka na prostoru između suhozida i škrapa koji tamo više ne postoji, jer je cijela površina prekrivena šljunkom koji je drastično i dramatično promijenio izgled obale, ali i podmorja.

Da stvar bude još tužnija, na tom je mjestu, kako tvrde, prema Planu upravljanja pomorskim dobrom na području Grada Trogira (kojem administrativno pripada i Drvenik Veli, op.a.) za 2020., 2021. i 2022. godinu, u dijelu ugostiteljstva i trgovine, predviđena terasa površine čak 200 četvornih metara.

– Predstavnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Županije splitsko-dalmatinske je na sjednici gradskog Vijeća za dodjelu koncesijskih odobrenja na pomorskom dobru održanoj prije dvije godine glasovao protiv zahtjeva za koncesijsko odobrenje, jer se navedena terasa (štekat) planirao postaviti u moru, na način da se dio naspe, da se postavi ponton te da nositelj odobrenja može obavljati samo djelatnost na pomorskom dobru u izvornom obliku.

Udruga ‘Zirona‘

Nakon što su valovi i vjetar povukli šljunak u more, ostali su vidljivi betonski temelji za neku buduću terasu. Grad Trogir je i to ignorirao – upozorava Lovrić na niz nelogičnosti u cijelom slučaju.

Naša sugovornica tvrdi da površina proširene, nasute i betonirane obale iznosi barem 350 kvadrata, što je daleko više od onoga što je odobrila lokalna vlast. Iz tog, a i brojnih drugih razloga žitelji Drvenika Velog pitaju se kako je moguće da se u pravnoj državi rješenja nadležnih upravnih tijela ne izvršavaju, odnosno u cijelosti ignoriraju i to bez posljedica?

Kako je moguće da se situacija ponavlja iz godine u godinu, bez obzira na mnoštvo dopisa upućenih nadležnim institucijama, te interesu medija i lokalne javnosti. I na koncu, kako je moguće da se u potpunosti ignorira zaštita okoliša, mišljenje struke te dugoročna dobrobit na korist pojedincima, a sve to bez ikakvih posljedica?

– Na primjeru Krknjaša razvidna je potreba za jasnim i preciznim zakonima koji bi za cilj imali očuvanje obale i podmorja na dobrobit svih nas i kažnjavanje, bez izuzetaka, svih onih koji svojim činjenjem, ali i propuštanjem činjenja, omogućavaju njegovu devastaciju.

Na primjeru Krknjaša vidi se i osjeća potreba za jasnim definiranim zakonskim aktom, za neovisne provjere i nadzor te za provođenjem rigoroznih kazni s ciljem očuvanja obale i podmorja, kao javnog dobra sviju nas – predlažu iz incijative "Zirona".