Četiri godine traju neriješeni odnosi između Ministarstva obrane i škverskog čelnika Tomislava Debeljaka oko "Omiša", jedinog izgrađenog i predanog ophodnog broda iz ugovorene serije od pet brodova za Hrvatsku ratnu mornaricu, odnosno za Obalnu stražu.
Otkriva to u utorak donesena nepravomoćna presuda Trgovačkog suda po kojoj Ministarstvo obrane mora "Brodogradilištu specijalnih objekata", kojemu je Debeljak direktor, platiti 1.925.675 kuna ili 255.581 euro.
Dug je nastao jer je Ministarstvo 2018. godine samo djelomično platilo primopredanu ratu za "Omiš". Takva presuda ne znači da je Debeljak istjerao pravdu, jer pravda i pravo nisu uvijek isto. Također, u tom postupku nije se utvrđivalo tko je odgovoran za kašnjenje s gradnjom i isporukom tog prototipa obalnog ophodnog broda - brodograditelj ili naručitelj.
Presuda u korist "Brodogradilišta specijalnih objekata" donesena je jer je Ministarstvo, čini se, šlampavo obavilo posao prilikom preuzimanja "Omiša" 7. prosinca 2018., a Debeljak je to iskoristio temeljem Zakona o obveznim odnosima.
Prilikom primopredaje, naime, obje strane potpisale su financijski protokol u kojem je Ministarstvo propustilo izjaviti da zadržava pravo naplate 1,9 milijuna kuna ugovorne kazne zbog kašnjenja s isporukom prototipa krivnjom škvera, odnosno da zadržava pravo smanjenja cijene broda.
Umjesto toga u protokolu je navedeno da ugovorne strane imaju pravo ostvariti sva prava proistekla iz gradnje broda. Temeljem toga Brodogradilište je Ministarstvu ispostavilo račun za cjelokupnu primopredajnu ratu s dospijećem 31. prosinca 2018.
Plaćanje po tom računu Ministarstvo je potom umanjilo za oko 1,9 milijuna kuna ugovorne kazne i njegova Uprava za materijalne resurse Sektora za naoružanje i opremu je o umanjenju obveze 28. prosinca 2018. godine obavijestila škver. To je bilo 21 dan nakon primopredaje broda i potpisivanja financijskog protokola. Prema tumačenju Trgovačkog suda, to je bilo 21 dan prekasno! Stoga je sud mišljenja da je Ministarstvo u obvezu platiti kupoprodajnu cijenu broda, bez umanjenja.
Zadnju riječ o tome je li središnje tijelo državne uprave zaduženo za poslove obrane zaista napravilo grešku u koracima tešku 1,9 milijuna kuna, dat će viši sudovi.
Je li se u škverskom potraživanju od 1,9 milijuna kuna krije (jedan od) razlog zbog kojih si je, a kako je prije nekoliko dana otkrio naš novinar Damir Tolj, Tomislav Debeljak dao za pravo da "Brodogradilište specijalnih objekata" upiše kao vlasnika preostala četiri ugovorena broda Obalne straže. Ti brodovi ne samo da bi trebali biti vlasništvo Republike Hrvatske, otkrio je kolega Tolj, već se u registru, umjesto kao brodovi u izgradnji, vode kao već kao izgrađeni brodovi i Debeljak im je dao imena "Umag", "Opatija", "Karlobag" i "Skradin".
Je li Debeljak ima pravo na takve upise, za sada ostaje nepoznato, jer ugovori o gradnji ophodnih brodova, s izmjenama tog ugovora, klasificirani su odgovarajućim stupnjem tajnosti, do eventualne deklasifikacije.
Zbog tajnosti ugovora, oni nisu predani ni sudu za potrebe parničenja, ali iz presude se da zaključiti da te ugovore Ministarstvo nije sklopilo s posrnulim matičnim "Brodosplitom", već s tvrtkom kćeri - "Brodogradilištem specijalnih objekata".
Za razliku od "Brodosplita" koji se bori da ne potone u stečaj, nego da kroz predstečajni postupak nastavi svoje poslovanje, nad "Brodogradilištem specijalnih objekata" nije pokrenut ni stečajni ni predstečajni postupak, s toga nema razloga da ta tvrtka ne završi gradnju preostala četiri ophodna broda i preda ih Hrvatskoj ratnoj mornarici.