Primijetit ćete da posljednjih godina gotovo da i nema nekoć uobičajenih kataklizmičkih prizora iz turističke sezone u Dubrovniku: grad od Pila do Revelina potpuno “začepljen” pješacima, u gruškom portu i po devet kruzera čije su se cime znale i zaplesti, prometni kaos oko povijesne jezgre, mladi raskalašeni turisti koji rade nered u ranim jutarnjim satima po Stradunu...
Puno toga se promijenilo nabolje: Dubrovnik je prije pet godina donio važan dokument s naslovom “Strategija razvoja turizma i odredbe o kruzing-turizmu na području grada Dubrovnika do 2025. “, naručila je gradska uprava, a izradio Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku.
Dostupna je na internetu pa je lako uočiti da je riječ o studiji na dvjestotinjak stranica istraživanja i preporuka koje obuhvaćaju sve potrebne segmente da bi se u jednoj turističkoj sredini prepoznalo, mapiralo i “ovladalo” masovnim turizmom kakav zapljuskuje naše obale Jadrana.
Ciljevi prve faze strategije bili su analiza turističke ponude i potražnje, razvoj turizma u Gradu u kontekstu globalnih kretanja te njegovo pozicioniranje na međunarodnim tržištima. Rađeno je i anketno istraživanje koje se odnosilo na kruzing turizam.
Održane su tri strateške radionice kroz koje su u izravnom kontaktu s dionicima turizma raspravili najvažnije te utvrdili i definirali misiju i viziju razvoja turizma.
Turizam ‘oduvijek’
Kad su u pitanju kruzeri, jedna od autorica Strategije, prof. dr. sc. Ivona Vrdoljak Raguž, predložila je da se poradi na disperziranju broja ticanja kruzera na mjesečnoj, tjednoj i dnevnoj razini.
Strateške ciljeve podijelili su na šest kategorija - dugoročno održiv turizam, strateško upravljanje sigurnosnim rizicima, kontinuirani rad na svim aspektima formiranja turističke ponude, poboljšanje strukture i kvalitete svih smještajnih kapaciteta, ulaganja i poboljšanje prometne infrastrukture, jačanje obrazovnih institucija za jačanje ljudskih potencijala.
Za razliku od Dubrovnika koji turizam ima “oduvijek”, Split, koji se desetljećima uvjeravalo da je samo tranzitni i nezanimljiv grad, turistička stihija spopala je potpuno spontano i bez inicijativa od turističke ili gradske uprave prije nekih petnaestak godina: autocesta, turističke internetske platforme te obični građani koji su prije svih prepoznali potencijal pa počeli u apartmane pretvarati konobe, garaže i dnevne sobe, glavni su kreatori splitskog turističkog buma. Bez ikakve strategije splitski se masovni turizam i danas temelji na ta tri stupa.
Tek ove sezone Turistička zajednica Splita najavila je izradu Studije turističkog nosivog kapaciteta grada Splita, koju izrađuje Institut za turizam iz Zagreba, a bit će gotova do prosinca ove godine.
Cilj studije je, prema predstavljačima, donijeti važne smjernice koje će pomoći Splitu i ostalim važnim institucijama “u donošenju odluka koje su u skladu s konceptom održivog razvoja”, ma što to značilo.
Studija turističkog nosivog kapaciteta Splita obuhvaća analizu odabranih ekonomskih, prostornih, okolišnih i sociokulturnih pokazatelja utjecaja turizma na lokalnu zajednicu u cilju prepoznavanja “faktora rizika”, “uskih grla” i eventualnih “ograničenja” za razvoj turizma. Možda to bude čudo od studije, ali dugoročna strategija očito nije...
A Split upravo ove sezone proživljava najmračnije dane svog mladog turističkog života, prekrcan je mladim gostima koji devastiraju grad, na sve strane otvaraju se prodavaonice jeftinog alkohola, ozbiljnih događanja koja bi zanimala stranu publiku nema, kulturni turizam ne postoji, prometna infrastruktura je u kolapsu... Ozbiljan pristup, poput dubrovačkog, mogao bi promijeniti stvari, ali očito nema iskrene volje.
No, vratimo se dubrovačkim nastojanjima, koja su puno ozbiljnija, a u sklopu kojih je prije sedam godina izrađena i Strategija razvoja kulture do 2025. godine.
Da vas ne zamaramo ogromnim brojem podataka i preporuka iz dubrovačke Strategije, napominjemo da su se stručnjaci u njoj bavili svim područjima turističkih potencijala, analizirajući karakteristike tradicionalnog dubrovačkog i suvremenog kruzing turizma, probleme s kojima se susreće grad u sezoni, pravcima razvoja i preporukama, pa sve do podataka o dobi, strukturi, potrošnji i očekivanjima dubrovačkih gostiju, stavovima lokalnog stanovništva, ekološkim učincima, infrastrukturi...
Dubrovnik je i jedan od vodećih gradova u Hrvatskoj u implementaciji Smart City rješenja: razvijen je niz aplikacija i projekata usmjerenih prema učinkovitom i ekološki odgovornom upravljanju prometnim sustavom, kako bi se smanjile prometne gužve i zaštitila baština.
Web-platforme i aplikacije
Primjerice, aktivna je web platforma za predviđanje broja posjetitelja u povijesnoj jezgri Dubrovnik Visitors, koja uz pomoć umjetne inteligencije predviđa gužvu u povijesnoj jezgri na određeni datum i dio dana te usmjerava posjetitelje na najbolje vrijeme za posjet.
Aplikacija “pametnog” parkinga obuhvaća svako mjesto javnog gradskog parkinga i daje pregled slobodnih parkirališnih mjesta, kako se ne bi bespotrebno kružilo autom, tražeći slobodno mjesto. Postavljeno je više od dvije tisuće parkirnih senzora na parkirna mjesta diljem grada, što ujedno predstavlja najveću količinu postavljenih senzora ove tehnologije na svijetu u jednom gradu.
Ugrađene su i web kamere na gradskim prometnicama, te je Dubrovnik prvi grad u Hrvatskoj koji još od 2019. godine nudi uslugu 100% električnog sustava car sharinga. To funkcionira kao nadogradnja javnog prijevoza te na ekološki način bez buke i emisije štetnih plinova doprinosi rasterećenju gradske prometne infrastrukture.
Uspostavljena je i internetska trgovina za kupnju online vaučera za zaustavljanje u zoni posebnog prometnog režima u kontaktnoj zoni stare gradske jezgre, koja je najviše opterećena za vrijeme gužvi. Implementiran je i sustav za uspostavljanje zone zagušenja prometa oko povijesne jezgre Grada, koji uz opremu i inovativno softversko rješenje omogućuje upravljanje prometnim sustavom i automatsku provjeru turističkih autobusa koji podliježu naplati parkiranja na platou Pile.
Sustav je podloga za daljnje reguliranje prometovanja u području kontaktne zone dubrovačke povijesne jezgre pod zaštitom UNESCO-a.
Zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Jelka Tepšić kazala nam je da donošenjem Strategije, a posebno multidisciplinarnog strateškog okvira “Poštujmo Grad” (Respect the City, RTC) koji je Grad u suradnji s partnerima inaugurirao početkom 2018. godine, Dubrovnik započinje svoj put od prekomjernog nekontroliranog turizma prema održivosti i odgovornom upravljanju.
- Posebno dragocjen partner u tom projektu je Cruise Lines International Association (CLIA), međunarodno krovno udruženje cruise industrije. Bili smo prvi grad koji im se izravno obratio i u duhu partnerske suradnje uspjeli smo postaviti nova pravila i raspored dolazaka brodova na kružnim putovanjima na godišnjoj razini te uvelike poboljšati distribuciju putnika nakon dolaska i uvesti ograničenja u broju dnevnih dolazaka, što je imalo presudnog utjecaja na smanjenje gužvi u povijesnoj jezgri i kontaktnoj zoni. Uslijedilo je i potpisivanje sporazuma o suradnji kako bi Dubrovnik postao primjer održivog turizma na Mediteranu, što on već i jest, prevladavajuće je mišljenje i u međunarodnoj stručnoj javnosti. Zahvaljujući CLIA-i uspostavili smo suradnju s Globalnim vijećem za održivi turizam (GSTC). Ovo ugledno međunarodno stručno tijelo 2019. i 2020. godine provelo je ocjenu održivosti destinacije, a rezultati od visokih 70 posto potvrdili su ispravnost pristupa turizmu kao najzastupljenijoj gospodarskoj grani te značajan angažman dionika, kao i ukupnu predanost procesu koji vodi do trajne održivosti – ističe zamjenica dubrovačkog gradonačelnika.
Respect the City
- Projekt “Respect the City” u listopadu prošle godine dobio je i svoj Akcijski plan za razdoblje do 2025. godine, koji je predložen integrirani strateško-razvojni, provedbeni, tehnološki, ali i financijski odgovor na ključne izazove korištenjem kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih intervencija. CLIA će biti savjetodavni partner Gradu Dubrovniku i prilikom planiranja izgradnje novog terminala za kruzere u Gružu, što je od iznimne važnosti za Grad, budući da se upravo na ovom projektu bazira budućnost kruzing turizma. Realizacijom ovog projekta Dubrovnik bi zauzeo važno mjesto na karti homeport gradova, a značajno bi se povećala i mogućnost razvoja različitih gospodarskih grana – smatra.
- U konačnici, Dubrovnik je krenuo na put održivog upravljanja turizmom, i to na način da se stvaraju uvjeti za najbolji doživljaj odredišta za svakog gosta, neovisno o aranžmanu njegova dolaska, a ujedno i na osiguranju najbolje kvalitete života za svoje građane te, ne manje važno, zaštita vrijedne kulturno-povijesne baštine zaštićene od UNESCO-a. Razvijamo i nova tržišta, poput tržišta digitalnih nomada i onog filmske industrije. Svakako, za Dubrovnik održivost nema alternative – zaključuje Jelka Tepšić.
