Zaboravljene fotografije najljepšeg jedrenjaka koji je našim morem plovio u prošlom stoljeću, školskog broda ‘Jadran‘ s njegova ‘krštenja‘ u Splitu 6. rujna 1933. godine, podsjetile su na devedeseti rođendan bijelog ljepotana ali i bolnu ranu u odnosima Hrvatske i Crne Gore.
‘Jadran‘ se potkraj 1990. godine zatekao na remontu u brodogradilištu u Tivtu, odakle nikad nije vraćen u svoju matičnu luku u Split, a hrvatski političari, poslovično nezainteresirani za pomorsku orijentaciju naše države, tek su sporadično stiskali i popuštali ovo pitanje.
Premda je ‘Jadran‘ jedna od ključnih točaka u pitanju podjele vojne imovine SFRJ koja nikad nije okončana, hrvatsko je vodstvo prema vraćanju ukradenog jedrenjaka imalo, najblaže rečeno, šarolike stavove: od benevolentnosti za vrijeme predsjednikovanja Stipe Mesića (Crnogorci su tvrdili kako je u ime Hrvatske odustao od broda, da bi godinama kasnije Mesić to demantirao) i ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić, do odlučnog stava bivšeg ministra obrane Damira Krstičevića kako brod mora biti vraćen Republici Hrvatskoj.
‘Neprijateljski čin‘
Andrej Plenković je kao eurozastupnik 2014. kategorički tražio od Crne Gore da vrati brod, a taj je zahtjev ponovio i bivšem premijeru Crne Gore Dritanu Abazoviću u srpnju prošle godine. Još 2018. godine prilikom isplovljavanja ‘Jadrana‘ na smotru u Malti, Hrvatska je poslala prosvjednu notu vladama tih dviju država, nazivajući to ‘neprijateljskim činom‘. Prilikom susreta s crnogorskim vlastima, Ivo Josipović i Zoran Milanović o ‘Jadranu‘ nisu ni beknuli. Možda i bolje.
Crnogorci se oko ‘Jadrana‘ najčešće prave glupi i gluhi, izbjegavajući izravne odgovore. Donedavni predsjednik Milo Đukanović u razgovoru za HTV progovorio je tek o mogućnosti ‘zajedničke eksploatacije‘.
U međuvremenu ‘Jadran‘ proživljava tužne dane, zadnji remont bio je 2017. godine, očekuje se novi popravak, trenutno je u luci Bar, fali mu stručne posade, ne izlazi iz crnogorskog akvatorija... Brod ovakvog tipa, skupa je igračka i za puno bogatije zemlje.
Prije šest godina na ‘Jadranu‘ je zaplijenjeno pedesetak kilograma kokaina, što zorno svjedoči o brizi za vrijedni jedrenjak.
Crnogorski argumenti, tvrde stručnjaci za pomorsko pravo, smiješni su: dva najčešće spominjana su da je brod 1933. prije primopredaje i krštenja u Splitu uplovio najprije u Tivat. Drugi, još ‘jači‘ da imovina koja se zatekla na teritoriju neke države prilikom njezina međunarodnog priznanja – pripada njoj!
Hrvatska polaže pravo na temelju vjerodostojne dokumentacije, sve luke baziranja do 1933. do 1991. bile su u Hrvatskoj, a zadnja upisana matična luka je Split, gdje je i njegova ‘krštenica‘, odnosno upis u Flotnu listu.
Zanimljivo je da su svi kapetani ‘Jadrana‘ od primopredaje do 1990. bili Hrvati, projektirao ga je hrvatski inženjer Josip Škarica, inicijativa za gradnju potekla je iz Splita, a ako je riječ o sukcesiji vojne imovine bivše države, onda vrijedi spomenuti kako je Crna Gora u savezni proračun za vojsku izdvajala tek 1,9 posto sredstava, prije rata 1991. u njezinu akvatoriju bilo je 11 posto flote JRM, a tijekom rata protupravno je prisvojila čak 85 posto flote...
Baziranje ‘Jadrana‘, odnosno njegova matična luka bila je isključivo u hrvatskim lukama, uz neko od od vojnopomorskih učilišta: do 1941. u Dubrovniku i Šibeniku, a nakon Drugog svjetskog rata u Dubrovniku, Divuljama kod Splita, Puli i Ratnoj luci Lora u Splitu.
Skupljani i doprinosi
No, vratimo se devedeset godina unatrag, na kraj ljeta 1933. godine kad je ‘Jadran‘, nakon što je 1931. godine izgrađen u hamburškom brodogradilištu ‘H. C. Stülcken Sohn‘ gdje je skromno ‘kršten‘, i napokon isporučen Kraljevini Jugoslaviji, gdje je u splitskoj luci održana primopredaja i novi, svečani blagoslov. Poticaj za gradnju krenuo je iz ‘Jadranske straže‘, udruge osnovane 1922. godine u Splitu, čiij je prvi i doživotni predsjednik bio Juraj Biankini.
Glavne zadaće udruge koje je okupljala i do 180 tisuća članova, bile su očuvanje nacionalnih obilježja i pomorske tradicije zemlje, širenje narodne svijesti o važnosti Jadranskoga mora i razvoj jadranske orijentacije, a od 1926. počela je skupljati doprinose za izgradnju školskog jedrenjaka, što je do 1931. godine i ostvareno uz financijsku pomoć Vlade.
Ravnatelj Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu Ljubomir Radić ljubazno nam je ustupio izvatke iz časopisa ‘Jadranska straža‘ i fotografije ‘Jadrana‘ u splitskome portu s velikog događaja blagoslova i primopredaje broda Kraljevskoj mornarici od 6. rujne 1933. godine.
- Uoči početka Jadranskih dana stizali su delegati i izletnici iz cijele zemlje da sudjeluju u svečanom činu. Sve su kuće okićene zastavama, splitska obala osvijetljena hiljadama električnih sijalica pričinjala se kao raskošna plesna dvorana za narodno veselje – najavljuje ‘Jadranska straža‘ veliki trenutak koji je također vjerno opisan:
- Uz šum aviona, zviždanje sirena sa brodova i tvornica, te klicanje građanstva, a u špaliru bijelih jedrilica i veslačkih čamaca, novi brod ‘Jadran‘ ponosno ulazi u splitsku luku! Divna bijela lađa ulazi dostojanstveno s mornarima postrojenima na križevima svih jarbola; osvijetljena septembarskim suncem pričinjala se kao slika iz čarobnih pomorskih priča, dok se je hiljade ruku dizalo na pozdrav (...) I brod je lagano doplovio i vezao se uz obalu. Svak je htio da mu se približi, a dotad držani red počeo je da popušta, dok se nije publika izmiješala s podmlatkom, predstavnicima vlasti i naših ogranaka iz zemlje – stoji u slikovitom izvještaju.
Hidroavioni iz Divulja
Brod i zastavu blagoslovili su katolički svećenik N. Žiška i pravoslavni Opačić, a nakon vjerskog čina dr. Ivo Tartaglia, predsjednik Izvršnog odbora ‘Jadranske straže‘, predao je brod Kraljevskoj mornarici obraćajući se izaslanicima s Dvora i predstavnicima svih razina civilne i vojne vlasti. Nad lukom su se pojavili hidroavioni iz Divulja, a zastavu je primio prvi ‘Jadranov‘ zapovjednik, kapetan fregate Nikola Crisomali.
Slijedili su defilei, obilazak broda za uzvanike i građane, natjecanje mornara, ribarskih brodova, veslača ‘Gusara‘, kola, pjesme, te vatromet, a svečanost je završila iza 23 sata. Slavlje u splitskoj luci nastavljeno je i dan kasnije mornarskim natjecanjima i drugim atrakcijama ‘a gosti su se razišli po gradu da pregladavaju znamenitosti kojih u Splitu ima vrlo mnogo.‘
Navečer je održana akademija na Hajdukovu igralištu na Starome placu, a slijedećih dana uzvanici su izletničkim parobrodima ‘Bakar‘ i ‘ Knin‘ obilazili srednjodalmatinske otoke, te u Starome Gradu posjetili grob Jurja Biankinija i otkrili mu spomen-ploču, a u starogradskome portu pridružio im se i jedrenjak ‘Jadran‘.
A školski brod ovom je trodnevnom svečanošću otpraćen na svjetska mora, i naplovio ih se: preplovio je preko 400 tisuća nautičkih milja, što je gotovo dvadeset opsega planeta Zemlje!
