Morski ježinci su za neke, osobito djecu, ali i sve kupače, mrska morska bića koja svojim bodljama znaju bolno pokvariti uživanje u ljetnim radostima. Drugima su, pak, omiljena delicija, naravno uz pažljivo izbjegavanje ili čišćenje bodlji. Posebno su popularni u Italiji, Španjolskoj, Francuskoj, Portugalu i Maroku, a tradicionalno se jedu sirovi u vlastitu soku, s nekoliko kapi limuna i uz čašu crnog vina.
Što se, pak, stručnjaka tiče, sve je puno prozaičnije. Morski ježevi su beskičmenjaci iz roda Echinoidea. Jastučastog su oblika, bez drške, ali zato imaju mnogobrojne bodlje i cjevaste nožice, koje završavaju sisaljkama. U centru trbušnoga kruga su usta. Kod morskih ježeva postoji složeni aparat za žvakanje – tzv. Aristotelova lampa.
Tijelo im je zaštićeno skeletom koji je smješten u koži. Bodlje im mogu završavati s otrovnim krajevima ili mogu biti mekane i kratke. Te vrste žive u pijesku. Oko 950 vrsta morskih ježeva živi na morskom dnu i nastanjuju dubinske zone od morske obale do čak 5000 metara. Iako su im alge primarna prehrana, morski ježinci jedu i sporo pokretne životinje. Predatori koji jedu morske ježince su brojne vrste riba, morske zvijezde, rakovi, morski sisavci i ljudi. Zbog potonjih koji ih vole jesti, a time i brzo istrebljivati, kod nas su postali zaštićeni i ne smiju se loviti. Nažalost, to se u praksi stalno događa.
