U razmjere velikih količina otpada kojima svakodnevno zagađujemo okoliš uvjerili su se korčulanski učenici koji su se priključili projektu "Čiste jame – Zelena Korčula" u provedbi udruge "Adriatica" iz Korčule i "Osmice" iz Karlovca u suradnji s inicijativom "Čisto podzemlje" a uz financijsku podršku Grada Korčule. Uz akciju istraživanja speleoloških objekata te čišćenja ilegalnih odlagališta otpada iz pet speleoloških objekata, otpad je uklanjan i sa dva vanjska lokaliteta na otoku Korčuli. Ova istraživanja su nastavak dugogodišnje suradnje svih sudionika pod vodstvom Milana Vojinovića i Damira Basare.
Kako piše Korčula.hr, učenici Osnovne škole "Ante Curać-Pinjac" pod vodstvom učiteljice Anamarije Radovanović očistili su prostor oko crkve na Svetom Martinu u Postrani i nastavili izvlačiti otpad iz Jame na Mratinu. U ovogodišnjoj akciji izvučeno je i prikupljeno oko 4 kubična metra miješanog komunalnog otpada, a tijekom tri akcije čišćenja iz jame je izvađeno više od 20 kubika otpada. Uz čišćenje održana je i edukcija učenika na temu speleologije, biospeleologije te zagađenja speleoloških objekata koju je vodio Damir Basara, instruktor speleologije.
Održana je i akcija čišćenja plaže i okolice gradske plaže Banje u Korčuli u kojoj su sudjelovali učenici 1. razreda srednje škole "Petra Šegedina" iz Korčule, pod vodstvom nastavnice Darije Foretić, a prikupljeno je 7 velikih vreća otpada uz manju količinu krupnog komunalnog otpada. Tom prigodom Tamara Crnac, magistre biologije i ekologije mora provela je edukaciju za učenike a o složenoj problematici morskog otpada s naglaskom na mikroplastiku, a učenici su naučili razvrstavati otpad te iščitavati podrijetlo otpada prema ambalaži. Među prikupljenim otpadom zabilježeni su najučestaliji predmeti: opušci, čepovi te mali plastični komadi. Također, iščitavanjem ambalaže utvrđeno je i najučestalije podrijetlo otpada, gdje prvo mjesto uvjerljivo zauzima Hrvatska, zatim Srbija pa Mađarska.
U ostalim akcijama od otpada u potpunosti su očišćene jama Zaspila kod Postrane iz koje je izvučeno 8 kubika raznog komunalnog otpada, dijelova motora, automobila, bijele tehnike te preko 30 jedinki raznih životinja. Iz ponora na Koritima kod Lumbarde očišćeno je oko kubik raznog komunalnog otpada. Iz Tabaine špilje kod Vela Luke koja je ujedno i važan Tipski lokalitet te je zaštićena u okvirima ekološke mreže Natura 2000 očišćeno je oko 0,5 m3 otpada. Iz Umjetne špilje iznad Žrnova očišćena je manja količina komunalnog otpada, 0,5 m3 a u njenoj blizini detektirana su i 2 veća vanjska ilegalna odlagališta otpada. Osim ovih očišćenih speleoloških objekata započeto je i čišćenje Jame od Baščine kod Razine gdje je detektirano ubacivanje novih količina biološkog otpada (crkotine domaćih životinja) pa je čišćenje prekinuto zbog opasnosti od zaraze. Ovo novo onečišćenje dogodilo se u razdoblju zadnjih 5 godina, tj. od zadnjeg istraživanja 2018.g.
Daljnje čišćenje speleoloških objekata na otoku Korčuli nastaviti će se i u 2024. godini kroz suradnju udruga "Adriatica" i "Osmica" sa Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko Neretvanske županije kroz pozive Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Kroz tu suradnju pokušati će se sanirati veća ilegalna odlagališta otpada u speleološkim objektima na otoku Korčuli.
U akcijama čišćenja i istraživanja sudjelovali su: Milan Vojinović, Tamara Crnac, Damir Basara, Predrag Rade, Miran Barjaković, Gordan Bedenic, Katarina Komaić, Ivan Krstulović i Slaven Cvjetković.
"Čisto podzemlje" je volonterska inicijativa pokrenuta 2015. godine od strane Zagrebačkog speleološkog saveza (ZSS). Do danas se u rad Inicijative uključilo više od 30 speleoloških udruga, s osnovnim ciljem – popularizirati problem divljih deponija otpada u krškom podzemlju. Hrvatsko je podzemlje u svjetskim razmjerima jedinstveno po raznolikosti podzemne faune, a podzemni vodonosnici jedni su od izdašnijih u Europi. Krške jame su kolektori vode, a ako su one onečišćene, pitka voda ispire se preko otpada i prolazi do naših vodocrpilišta, izvora, potoka i rijeka. U našem je kršu dosad evidentirano preko 900 ilegalnih odlagališta koja ugrožavaju georaznolikost, jedinstvenu faunu i važne zalihe podzemne pitke vode. Nažalost, krška područja gotovo se u potpunosti preklapaju s područjima na kojima se nalaze onečišćene špilje i jame.