Izgradnja Pelješkog mosta i pristupnih cesta donijeli su tako željeni prosperitet cijelom poluotoku koji je, kako to sami mještani slikovito opisuju, u kratkom vremenu kao prebačen iz 19. u 21.stoljeće. Doista, pelješki kraj je oživio.
Mnogi su vozači i putnici putovanje iskoristili ne samo da bi novom prometnicom brže stigli na krajnji jug ili s juga ka ostatku domovine, nego i da bi imali više vremena za posjet Stonu i njegovim kulturno-povijesnim znamenitostima. Ali, priroda koja je pelješkom kraju dala tako mnogo blagodati pobrinula se da ne bude baš sve tako gotovo idealno: klimatske su primjene uvjetovale velike štete na marikulturi i pomor mušula.
Načelnik općine Ston Vedran Antunica ističe kako je splitski Institut za oceanografiju i ribarstvo, koji na tom području radi monitoring, potvrdio da je zbog temperature mora od 29 °C, pa i veće, pomor školjkaša skoro 100 posto:
- Zbog orade kao predatora i njenih napada na školjke dogodilo se da su uzgajivači nasade školjki prebacivali u plića područja da ih zaštite od orade, ali je tamo temperatura mora osjetno veća. Štete su velike i još se utvrđuju, a uvjet za proglašenje elementarne nepogode je da šteta mora biti veća od 20 posto izvornog općinskog proračuna.
Već sad mogu reći kako je taj uvjet vjerojatno ispunjen jer je općinski proračun mali i šteta veća od 300 tisuća eura ispunjava taj uvjet za proglašenje nepogode. Čekam da mi nadležno Povjerenstvo koje još izračunava štetu na pojedinim uzgajalištima, dostavi okvirni iznos štete da napišem pismo županu s zahtjevom da proglasi elementarnu nepogodu, nakon čega slijedi procedura prijava - pojašnjava Antunica narodnu izreku kako ne mogu dva dobra zajedno te ističe:
- Lokalni restorani i dalje imaju uredno snabdijevanje i većina tržišta je u redu, ali postoji djelomični poremećaj opskrbe Istre koja traži dosta velike količine mušula. Pojedini školjkari su često u svoje kombije ukrcavali i po par tona mušula a pergolare bi, bez prethodne obrade vozili u hladnjačama kupcima u Istru, gdje su ih ugostitelji potom stavljali u zaljeve i koristili kad i koliko im treba.
Najveće se posljedice, ipak, osjećaju u dijelu plasmana izvan naše županije, na tržištu Splita, Zadra, Rijeke i Istre. Mnoge su male hladnjače nabavljene sredstvima EU-fondova, a iz izdašnih programa-potpora su relativno solidno obeštećeni za štetu nastalu od predatora.
Sve veća atraktivnost
Antunica je i predsjednik Skupštine Turističke zajednice općine Ston navodi kako je sezona bolja po više parametara: podaci govore o 1 posto više dolazaka i 3 posto više noćenja, a svi koji dolaze u Ston vide gužve u restoranima i na parkiralištima kojih je u Stonu više nego mnogi očekuju, dapače daleko više u odnosu na broj stanovnika nego ostale sredine. No, gužve su velike i to je pokazatelj bolji od mnogih ostalih:
- Mislim da je sezona dobra, ali smo sa smještajem dosegli maksimum. Godišnje je tek 10- 15 novih apartmana, što je beznačajno. Volio bih da načinimo iskorak s izgradnjom hotela, ne nekog velikog kompleksa, ali ipak hotela što bi pomoglo i povratku mladih jer su Ston i cijeli Pelješac sve atraktivniji.
Stonski su restorani, tradicionalno, dobro popunjeni a gosti iz njih izlaze sa smiješkom na licima. No, ne dijele svi načelnikov optimizam. Vlasnik restorana “Sorgo” Ante Mlinarić, koji se već 45 godina bavi ugostiteljstvom i jedan je od najstarijih ugostitelja u županiji, tvrdi da je sezona 2024. loše pripremljena i mnogo toga još ne štima:
- Mnoge su građevine još razrušene potresom i zubom vremena, ugrožavaju ostale poduzetnike koji rade i plaćaju poreze i nemaju uvjete za rad kako Bog zapovijeda! Osobno sam slao brojne dopise Općini da riješi problem nečistoće, pantagana i zmija u tim objektima, ali nitko ništa!
Načelnik općine kaže da taj problem ne može riješiti, a ako ne može, nek’ ne vodi Ston koji je zlatna koka hrvatskog turizma i mora se bolje voditi! Treba sjesti za isti stol, složiti priču, uhvatiti za isti štap i krenuti! Od turizma uzimamo tek malo: uzmemo jaje, a kokoš nam odleti! Kamenice i mušule uzimam od svih školjkara, daju mi ono najbolje, a najbolje su one iz Bistrine! Gosti koji godinama konzumiraju kamenice odmah primijete ako su kamenice s druge lokacije i kažu: nisu to te!
No, mušule nisu jedre ni pune, nego nikad praznije! I nema ih dovoljno! Moj prijatelj Luko Maškarić govori da se događa da su školjke s jedne pozicije lani bile izvrsne, a ove ništa, da ni školjkari to ne mogu objasniti! More je isto, ali su priroda i prirodni procesi varljivi. Mislim da puno više pažnje treba posvetiti marikulturi i edukaciji da je imamo i za nove naraštaje, a osobno sam jako vezan za stonsku kamenicu koje je moj pokojni otac 35 godina prodavao na placi u gradu- emotivan je Mlinarić te ističe: -Ston je u srcu županije, most je otvorio nove mogućnosti i moramo stvarati nove vrijednosti!
Nepoznata sudbina mlađi
Mateo Vodopić iz konobe Maestral je znatno zadovoljniji:
- Tradicionalno smo izletničko mjesto, u ful sezoni nam dolaze brojni autobusi a mi smo sretni jer radimo u svom objektu, a nemamo kredite i možemo se pokrit jer nemamo velikih rashoda. Majka je u kuhinji, a da je nema u sezoni bi trebali još dva-tri radnika!
Školjkarima treba pomoći jer im je odjednom dosta toga propalo! Razlike u kvaliteti nema, ali smo zabrinuti. Istina, meni donesu sve što naručim i nemam probleme, ali je došlo do panike kad su počele ugibati kad je more bilo i 31 stupnja!!! To nije toplo, nego pretoplo! Školjki još imamo, ali nitko ne može jamčiti hoće li ih biti već za 20 dana i posebno iduće godine. Jer, ako mlađ ugine, bit će ih znatno manje iduće godine i bit će skuplje!
Jedan od najaktivnijih članova Udruge malostonskih školjkara Vedran Kunica potvrđuje djelomično uginuće i smanjene količine mušula:
- Zanimljivo je kako je ove godine nešto veća proizvodnja kamenica i da je upitno hoće li se sve proizvedene količine prodati. Ove je godine zbog općenito većih cijena u ugostiteljstvu nešto manja potražnja kamenica. To je promijenilo potrošnju: skuplje se namirnice manje troše a kamenica je kao skupocjeno predjelo rjeđe izbor gostiju i potrošača te je ukupna potražnja manja iako je proizvod dobar. Ipak, nadam se do kraja godine prodaji cjelokupne proizvodnje, a što se ne proda ostat će za sv.Josipa!- rezerviran je Kunica koji za mušule kaže:
- Pelješki most je, nepobitno, ubrzao razvoj Pelješca i povećao potražnju mušula duž cijelog Jadrana. Manje ih je zbog mortaliteta koji je značajan udarac prihodima. Upitno je hoće li školjkari uspjeti zadovoljiti svu potražnju, ali nas posebno zabrinjava uginuće mlađi, što je veliki problem planiranja proizvodnje za iduće dvije godine.
