Nizom tekstova i Otvoreno more Slobodne Dalmacije pridružuje se obilježavanju važne obljetnice ugledne splitske znanstvene institucije priznate u svijetu, Instituta za oceanografiju i ribarstvo (IOR).
Prvi nastavak možete pročitati na ovom linku:
-------------------------------------------------
- Svaki puta kada udahnete zrak u svoja pluća, sjetite se kako su polovicu kisika koji ste udahnuli proizveli morski mikroorganizmi, a za drugu polovicu se možete zahvaliti šumama na zemlji – što dišemo i u kojim omjerima, doznali smo u sljedećem IOR laboratoriju, i to onom za mikrobiologiju, odnosno proučavanje najmanjih organizama koji žive u moru o čemu nas je podučio voditelj dr. sc. Mladen Šolić.
Naime, velika većina organizama (virusi, bakterije, cijanobakterije) su manji od jedne tisućinke milimetra, a oni najveći (mali bičaši i male alge) uglavnom su manji od jedne stotinke milimetra, no svoje male dimenzije ovi organizmi više nego nadoknađuju brojnošću.
U jednoj litri mora živi 10 milijardi virusa, 1 milijarda bakterija, te više milijuna cijanobakterija, malih bičaša i malih algi. Kada bismo sve mikroorganizme u svjetskim morima stavili na lijevu stranu vage, a sve druge organizme, uključujući sve ribe i morske sisavce na desnu stranu vage, lijeva strana bi značajno pretegnula.
S novim znanjem o bakterijama, stigli smo i do Laboratorija za plankton i toksičnost školjkaša, gdje su nam pokazali novu aparaturu, posebno ponosni na elektronski mikroskop “težak” čak dva milijuna kuna.
- Laboratorij se bavi istraživanjem planktonskih zajednica odnosno mikroskopski sitnih organizama koji plutaju u morskoj vodi, uključujući fitoplankton koji predstavlja biljnu komponentu i zooplankton koji predstavlja životinjsku komponentu – u svoj segment posla uvela nas je voditeljica ovog odjela dr. sc. Živana Ninčević Gladan zajedno s Miom Bužančić, pa dodaju:
- Fitoplanktonski organizmi omogućavaju život u oceanima zbog sposobnosti proizvodnje kisika i organske tvari u procesu fotosinteze, a oni sami su hrana zooplanktonu i prva su karika u hranidbenom lancu. U laboratoriju se određuje sastav i brojnost planktonskih organizama na mjesečnoj i sezonskoj razini od 50-tih godina prošlog stoljeća. Upravo su ti podatci jedna od vrijednosti Instituta jer predstavljaju dragocjeni alat za procjenu utjecaja klimatskih promjena i antropogenog zagađenja na morski ekosustav.
- Posjedujemo najduži vremenski niz na svijetu o primarnoj proizvodnji, odnosno o količini ugljika kojeg proizvede fitoplankton. Istražujemo i štetne fitoplanktonske cvatnje budući se od oko 5000 vrsta, njih oko 500 smatra štetnima jer stvaraju intenzivne cvatnje ili mogu proizvoditi toksine, a najčešći vektor prijenosa toksina do čovjeka su školjkaši. Pratimo i pojavnost te brojnost meduza, koje su sve prisutnije u našem moru.
A možda najzanimljivije, budući je običnom čovjeku najnedostupnije, je istraživanje morskog dna, zaroni u dubinu, proučavanje tog svijeta “tišine” što je zadatak među ostalim, Laboratorija za bentos čiji je voditelj dr. sc. Ante Žuljević.
- Bentos je područje morskoga dna, a mi istražujemo organizme koji tamo žive i to iz skupina algi, morskih cvjetnica i beskralježnjaka. Pa nam, na primjer, razvoj “morskih salata” ukazuje na povećani unos hranjivih soli, a razvoj bujnih naselja smeđih algi cistozira, pokazuje dobro stanje morskog okoliša. Pratimo i promjene na morskom dnu koje nastaju prirodnim, ali češće ljudskim djelovanjem kao što je nestajanje periske, alge jadranskog bračića, uništavanje stoljetnih naselja posidonije sidrenjem ili utjecaja ribarstva na organizme morskog dna, posebno kočarskih područja.
- Iako nas je samo pet, obavljamo terenska istraživanja po cijelom Jadranu, najčešće korištenjem SCUBA ronjenja. Morski okoliš pratimo preko malih morskih cvjetnica na ušćima rijeka te na 50 lokaliteta uzduž obale istraživanjem morske cvjetnice posidonije. Kroz pet godina na 70 posto obalne linije kopna i otoka, napravili smo karte pridnenih zajednica i ciljanih vrsta. Istražujemo razloge neobične bujnosti vegetacije oko Jabuke i Blitvenice, a prije nekoliko godina smo podvodnom ronilicom ROVom istraživali dubokomorsku endemičnu sredozemnu algu naziva Laminaria rodriguezii oko Palagruže, na dubinama od oko stotinu metara.
Dodaje Žuljević kako „snimaju” što se zbiva sa stranim vrstama algi i beskralježnjaka, a to je lako vidljivo i s obale, na primjer na splitskim Ovčicama može se vidjeti kako neobično izgleda morsko dno s crvenom stranom algom Asparagopsis taxiformis.
- Nedavno smo istraživanjem naše herbarske zbirke algi koja ima oko 5000 herbarskih listova otkrili kako je jedna smeđa alga porijeklom iz Australije, upravo sada lako vidljiva i prepoznatljiva u Gradskoj luci Split po svom plavo-iridizirajućem rubu, tamo bila sakupljena već 1934. godine! Proširili smo istraživanja u riječna područja, pa smo u Cetini pronašli apsolutno jedinstvenu algu, jedinu na svijetu iz skupine morskih, tzv. koralinskih algi koje u svoje tijelo ugrađuju kalcijev karbonat. Pretpostavljamo da je alga koju smo nazvali Pneophyllum cetinaensis, iz mora migrirala u Cetinu tijekom zadnjeg ledenog doba. Alga je lako prepoznatljiva, nalik ljubičastom lišaju, i lako uočljiva posebno u područjima sjene pa je se sjetite pogledati kad budete oko Radmanovih mlinica - upućuje nas Žuljević u taj slatkovodni svijet.
(NASTAVIT ĆE SE)