morski ‘usisivači‘Samo će jedna od njih 1000 preživjeti: djeca spašavaju kritično ugrožene karetne želve

"Zbogom Sassa! Zbogom Blueberry!" Tim riječima šestipolgodišnja Lolwa pozdravlja dvije bebe kornjače koje je upravo pustila da zaplivaju u moru u zaštićenom dijelu plaže Fuwairit u sjeveroistočnom Kataru. 

Od više tisuća kritično ugroženih karetnih želvi iz porodice morskovodnica (Cheloniidae), koje će ove godine doći na svijet upravo na ovoj katarskoj plaži, samo će jedna od njih 1000 preživjeti napade grabežljivaca ili uspjeti izbjeći ribarske mreže i doživjeti odraslu dob od otprilike 25 godina.

Karetne želve, jedine koje se razmnožavaju u Kataru, stavljene su na crvenu listu ugroženih vrsta još 1982. godine, a 1996. klasificirane su kao "kritično ugrožene".

Katar je 2003. pokrenuo program očuvanja ovih vrsta morskih kornjača, pa je u proteklih pet godina u more pušteno 30.000 mladih želvi, od kojih tijekom 2020., kada je pandemija covida ispraznila plaže od ljudi, njih više od 9000.

Kad bi ove životinje, koje uspoređuju sa svojevrsnim "usisivačima" jer se hrane meduzama i algama, nestale, "to bi imalo nesagledive posljedice na sav podvodni život", pojasnio je Mohamed Seyd Ahmed, stručnjak za divlje životinje u katarskome ministarstvu za klimatske promjene i zaštitu okoliša.

Između travnja i lipnja članovi njegova tima pazili su na ženke koje su stigle na plažu Fuwairit da bi položile jaja, mjerili su ih i čistili, a neke jedinke označili su GPS-om pričvršćenim za oklop da bi mogli pratiti njihovo kretanje.

Gnijezda karetnih želvi, koja se nalaze pod pijeskom, znanstvenici isprazne od jaja te ih premjeste i zaštite tendama zbog plime i grabežljivaca.

Karetna želva (Eretmochelys imbricata)

Ilustracija/Shutterstock

Kada se, nakon šezdesetak dana, izlegu "zdrave bebe kornjače, mi ih puštamo u more, a najmanje i one najumornije ostavimo u bazenu dok ne ojačaju", kaže Mohamed Seyd Ahmed.

Ove su godine stručnjacima pomagale djevojčice Lolwa (6,5) i Shaikha (8), kao i devetogodišnji Abdullah.

Uključivanje djece u program, dio je inicijative dječjeg muzeja Dadu čija je svrha podići svijest najmlađih o opasnostima koje na kornjače vrebaju u prirodi. 

"Za nas odrasle više nema nade, nepopravljivi smo, no djeca još uvijek uspijevaju prihvatiti sve činjenice i integrirati nove navike u svoje živote", pojasnila je predstavnica muzeja, Clara Lim.

Najprije nas uče da "ne bacamo u more plastične vrećice jer se kornjače u njih mogu zaplesti" i uginuti, a mogu ih i pojesti, što je opasno, kaže Shaikha.

Opstanku ove vrste želve prijete razne opasnosti, od premalo prostora za polijeganje jaja na plažama preko krivolova do klimatskih promjena.