Katalonija, autonomna pokrajina sa 7,5 milijuna stanovnika na sjeveroistoku Španjolske, suočava se s nestašicom vode zbog dugotrajne suše pa će graditi postrojenja za preradu morske vode.
U luci u Barceloni počinje gradnja velikog plutajućeg postrojenja za desalinizaciju, a još dvanaest takvih manjih mobilnih postrojenja bit će postavljeno duž sjeverne katalonske obale u provinciji Gironi, izvijestila je tamošnja vlada.
"Ideja je da s plutajućim postrojenjem za desalinizaciju u Barceloni i već najavljenim smanjenjem potrošnje vode ne uđemo u drugu fazu krizne situacije", rekao je David Mascort, zadužen u katalonskoj vladi za klimatske promjene.
Katalonija, turistički i industrijski motor Španjolske, proglasila je prije dva mjeseca prvu fazu krizne situacije ograničivši upotrebu pitke vode. Na javnim plažama ovog ljeta neće biti vode za tuširanje nakon izlaska iz mora, stanovnici smiju prati automobile samo u ovlaštenim praonicama, hotelima je naloženo korištenje morske vode u bazenima, a smanjena je količina vode poljoprivrednicima i industriji.
Vlada je pozvala stanovnike da se ne tuširaju na javnim bazenima, a da doma paze da ne istječe bespotrebno puno vode.
Rezervoari u kojima se skuplja kišnica, koja zatim vodovodnim sustavom odlazi u domaćinstva i industriju, pali su na razinu od svega 18 posto.
María José Rallo, predsjednica Španjolske meteorološke službe (Aemet), rekla je u razgovoru za novinsku agenciju EFE da su "ekstremni meteorološki fenomeni jasan znak klimatskih promjena".
"Europski sustav promatranja Copernicus ustanovio je da je 2023. godina bila najtoplija godina u Španjolskoj od kada postoje mjerenja", izjavila je.
Barcelona, sa 1,6 milijuna stanovnika, postala je tako prvi veliki grad južne Europe suočen s nestašicom vode. Anketa koju je prije godinu dana provela kuća za istraživanje javnog mišljenja IO Investigacion ukazala je da je 90 posto stanovnika Barcelone zabrinuto i spremno promijeniti navike u budućnosti.
Katalonska vlada je pozvala stanovnike da troše maksimalno 90 litara dnevno po stanovniku, što je značajno manje u u odnosu na 173 litre koje dnevno potroše u Barceloni.
Kako bi nadomjestila nedostatak vlada je razmišljala o uvozu vode brodovima iz drugih dijelova Španjolske ili susjedne Francuske, ali se u četvrtak ipak odlučila za gradnju desalinizacijskih postrojenja.
"Svjesno se odričemo brodova jer je postrojenje za desalinizaciju jeftinije i održivije", rekao je Mascort.
Na pitanje zašto ovaj projekt prije nije bio stavljen na stol, Mascort je rekao da već mjesecima diskretno rade na projektu, ali da su tek sada postigli dogovor s kompanijom za gradnju postrojenja.
Plutajuće postrojenje za desalinizaciju, koje će graditi tvrtka Abengoa, bit će usidreno u luci Barcelona i proizvodit će 14,4 kubičnih hektometara (hm3) vode godišnje, što je ekvivalent 6 posto godišnje potrošnje gradskog područja Barcelone.
Mascort je objasnio da će postrojenje za desalinizaciju osigurati oko 40.000 kubičnih metara dnevno, u usporedbi s 25.000 kubičnih metara koliko bi svaki brod mogao dopremiti.
Postrojenje će započeti s radom u listopadu, a katalonska vlada će upravljati njime pet godina što će ju koštati ukupno 100 milijuna eura, nakon čega ga može prodati ako joj više ne bude potrebno. Još 10 milijuna će izdvojiti za dvanaest manjih postrojenja u provinciji Gironi.