Zemaljska kugla obiluje prirodnim čudima, a među njima i doista neobičnim otocima. Primjerice, Rapa Nui ili Uskršnji otok s 887 čudnovatih statua od kojih neke teže čak 14 tona... Tu su i "otok zmija" u Brazilu pa otoci zečeva i mačaka u Japanu ili tzv. Vulcan Point na Filipinima - to jest otok u jezeru na otoku koji je usred jezera na još većem otoku...
No, da bismo pronašli neobične otoke, ne trebamo tražiti dalje od naše vlastite obale. S 1244 otoka, grebena i hridi hrvatska obala spada u najrazvedenije na svijetu i doista se može pohvaliti svakojakim čudima. Ovo je 10 najneobičnijih hrvatskih otoka po izboru Jutarnjeg lista.
Galešnjak
Iako Galešnjak ni izbliza nije jedini srcoliki hrvatski otočić - tu su još i Mrtonjak, Lukovnik i Rončić - jedan je od onih koji je osvojio srca javnosti. Smješten je u Pašmanskom kanalu, relativno blizu Zadra, a često ga se - upravo zbog njegova dražesnog oblika - naziva otočićem ljubavnika. Koliko je velik “srcem” toliko je mali dimenzijama - 1500 metara obale i visina od samo 36 metara. Prvi put ga je zabilježio još Napoleonov kartograf početkom 19. stoljeća. Nije naseljen te je u privatnom vlasništvu.
Baljenac
Ako tražite otočić koji nalikuje otisku prsta, to je Baljenac. Smješten je u šibenskom arhipelagu, blizu otoka Kaprija, a upečatljiv izgled može zahvaliti upravo ljudskom djelovanju. Naime, na tom se otočiću nalazi labirint suhozida dugačak čak 23 kilometra. Svi oni “nagurani” su na površini od samo 0,14 četvornih kilometara. Podignuti su u poljoprivredne svrhe, od strane stanovnika Kaprija. Ponekad ga nazivaju i Bavljenac.
Ljuljevac
Kao i Baljenac, i Ljuljevac svoju prepoznatljivost može zahvaliti radu ljudskih ruku. Naime, taj je otočić danas najpoznatiji po utvrdi Sv. Nikole koja ga u potpunosti prožima. Otok se nalazi u šibenskom arhipelagu, a utvrda na njemu dio je nekadašnjeg venecijanskog obrambenog sustava nastalog u 16. stoljeću. Utvrda je sagrađena na ulazu u kanal Svetog Ante kod Šibenika kako bi šibensku luku zaštitila od turskih brodova. Temelji utvrde izrađeni su od kamenja, a ostatak zdanja od cigli. Naoružana je i topovima te uvrštena na UNESCO-ovu listu svjetske baštine u srpnju 2017. godine, kao jedan od najbolje očuvanih primjera venecijanskog obrambenog sustava u Dalmaciji.
Otok Sv. Marije
Otok unutar otoka? Postoji, i to na Mljetu, u granicama nacionalnog parka koji pokriva trećinu Mljeta, a uključuje dva zaljeva - Malo i Veliko jezero. Otok Sv. Marije nalazi se u istočnom dijelu Velikog jezera. Sam otočić ima površinu pola hektara, a na njemu se nalazi benediktinski samostan.
Jabuka
Jabuka - doslovno stijena usred pučine - ima vulkansko porijeklo. Njezine stijene sadrže magnetit pa kompasi lude u njezinoj blizini, a i sam je otok poznat po svojoj nepristupačnosti. Njegove su obale strme, a more koje ga okružuje duboko je i do 260 metara. Jabuka je izložena i vjetrovima i velikim valovima, a njezin vrh ima 96 metara.
Palagruža
Palagruža je dom najudaljenijeg svjetionika na Jadranu, izgrađenog 1875. Sam otok nalazi se 68 nautičkih milja od Splita. Visok je 92 metra, dugačak 1400, a širok 300 metara. Palagruža je vrh velikog kompleksa stijena različitih starosti, a ima i vrlo specifičnu klimu - iznimno blagu i s malo oborina. Zahvaljujući tome krasi je suptropska vegetacija.
Ošljak
Otok Ošljak slovi kao najmanji stalno naseljeni jadranski otok. Smješten je u Zadarskom kanalu. Površina mu je 0,39 četvornih kilometara te broji samo 29 stanovnika. Obala mu je duga 2,41 kilometar, dok mu najviši vrh broji skromnih 89 metara.
Susak
Smješten u otočnoj skupini Cres-Lošinj, Susak je prava posebitost. Po geološkim obilježjima razlikuje se od ostalih hrvatskih otoka - oblikovan je od slojeva prapora na vapnenačkoj stijeni. Karakterističan je i zbog specifičnog načina govora, dražesnoj narodnoj nošnji, ali i po tome što je niz njegovih stanovnika emigrirao u SAD. U pisanim izvorima prvi se put spominje sredinom 9. stoljeća.
Taljurić
Ovaj otočić dio je Parka prirode Telašćica. Radi se o kamenoj ploči promjera 60 metara visokoj samo tri metra. Sastavljen je od horizontalno uslojenog vapnenca čije su gornje slojeve oblikovali valovi pa iz daljine izgleda kao ravna ploha, odnosno kao daska koja se upotrebljava u kuhinji.
Gaž
Nešto toliko prelijepo može nastati samo u brijunskom arhipelagu, složili bi se mnogi. Simpatični otočić - samo jedan od nekoliko na svijetu koji imaju oblik stilizirane, pojednostavljene ribice - sastavni je dio Nacionalnog parka Brijuni te jedan od 14 tamošnjih otoka i otočića. Kao i Galešnjak, potpuno je nenastanjen, a upravo je on poslužio kao inspiracija za logotip tog nacionalnog parka. Ponekad ga nazivaju i Gaz. Obala mu je dugačka tek 1,3 kilometara. Iako nije naseljen, njime dominiraju ostaci stambenog objekta s cisternom za vodu, omeđeni suhozidima koji se prostiru 80 metara u dužinu i 70 metara u širinu te dosežu visinu od četiri metra.