Plemenita periska je endem Sredozemnog mora te je rasprostranjena u cijelom Jadranskom moru i najčešće se može pronaći između 2 i 30 metara dubine.
Kako se radi o najvećem mediteranskom školjkašu koji može narasti i do 120 cm, jedan je od atraktivnijih školjkaša hrvatskog podmorja. Plemenita periska je strogo zaštićena vrsta i svako uznemiravanje te namjerno vađenje živih ili uginulih jedinki (praznih ljuštura) je zabranjeno.
Populacije plemenite periske u cijelom Mediteranu pa i u Jadranskom moru su zahvaćene smrtonosnom zarazom koja dovodi do masovnih ugibanja. Smrtnost je na mnogim lokacijama i 100 posto, a zbog dramatičnog pada populacije, plemenita periska je u razdoblju od samo godine dana dobila status kritično ugrožene vrste na globalnoj razini.
Zavod za zaštitu okoliša i prirode nacionalni je koordinator projekta "Očuvanje plemenite periske (Pinna nobilis) u Jadranskom moru“ u okviru kojeg se u suradnji s partnerskim institucijama provode aktivnosti očuvanja ove strogo zaštićene i kritično ugrožene vrste.
"Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije od 2020. godine provodi akciju Jeste li vidjeli plemenitu perisku kojom poziva javnost da dojavi lokacije na kojima su opažene žive jedinke plemenite periske. Akcija je aktualna kroz cijelu godinu, no njen značaj najviše dolazi do izražaja u ljetnim mjesecima, kada je povećana mogućnost uočavanja morskih organizama u njihovom prirodnom staništu.
Ako opazite plemenitu perisku za koju sumnjate da je živa, potrebno je provesti kratku provjeru kako bi se potvrdila sumnja. Iznad periske trebate nježno proći rukom kroz morsku vodu, uslijed čega će se periska, ako je živa, zatvoriti. Pri tome trebate paziti da perisku ne dirate.
Potrebno je naglasiti da uspravna ljuštura ne znači i da se radi o živoj jedinki. Naime, i do trećina ljušture plemenite periske zakopana je u podlogu (sediment) pa je čest slučaj da prazne ljušture ostanu uspravne u sedimentu duže vremena nakon uginuća jedinke, dajući dojam žive jedinke, sve dok djelovanjem morskih struja i valova ili vremena ne polegnu na dno.
Skrećemo pažnju da nije rijedak slučaj da se u praznoj ljušturi, koja ostaje uspravno stajati u sedimentu duže vrijeme nakon uginuća, nastane kamenice. Kamenice također reagiraju na podražaj, što može dovesti do zabune da se radi o živoj perisci", stoji u priopćenju iz Ministarstva zaštite okoliša.
Informacije o opažanju žive plemenite periske možete dojaviti putem online obrasca za dojavu ili na e-mail adresu: vrste@mzozt.hr.
Najvrjedniji dojavljivači bit će nagrađeni atraktivnim promotivnim materijalima, a svaki dojavljivač potvrđeno žive jedinke plemenite periske, imat će čast dati ime dotičnoj jedinci. Tako su dojavljivači dali imena živim jedinkama kao npr. ‘Nova nada‘ na području Omiša ili ‘Pia‘ na području Nina. Također dojavljivači potvrđenih živih jedinki plemenite periske će biti nagrađeni obiteljskom ulaznicom za: Nacionalni park Brijuni, Park prirode Telašćica, Aqaurium Pula, JU Kamenjak, Posjetiteljski centar „Kanal sv. Ante“ ili Centar za posjetitelje Modra špilja – Biševo, ovisno o želji dojavljivača.
Dojave o opažanjima živih jedinki plemenite periske, pogotovo one u recentnim godinama od kad je zaraza prisutna u prirodi, važne su zbog identifikacije onih jedinki koje su usprkos zarazi i dalje žive. Takve jedinke su ključne za obnovu populacije i opstanak vrste te je iste potrebno pratiti te po potrebi dodatno zaštiti.
U 2023. godini je zaprimljeno preko 150 dojava o opažanjima plemenite periske te je istim opažanjima potvrđeno 23 živih jedinki plemenite periske duž Jadrana. One jedinke, koje su ugrožene od mehaničkih oštećenja, su zaštićene zaštitnim kavezima.
Zaprimljene dojave mogu se pregledati na Bioportalu: https://bioportal.hr/gis/, gdje su dostupni i podaci o lokacijama plemenite periske dosad prikupljeni u suradnji sa znanstveno-stručnom zajednicom te zainteresiranom javnošću.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....