Od 2017. godine “Jadrolinija” posluje na liberaliziranom tržištu te je osvojila sve linije za koje se natjecala.
David Sopta, predsjednik Uprave “Jadrolinije”, očekuje da će se isto dogoditi i na sljedećim natječajima. S njim smo razgovarali o obnovi flote, elektrifikaciji plovila, ovogodišnjim rezultatima, gužvama u splitskoj luci te o problemima radne snage.
Dobra sezona
Možete li nešto reći o oporavku linijskog prometa, odnosno o rezultatima i trendovima u dosadašnjem dijelu 2023. godine? Kakva je sezona?
– Do početka pandemije bilježili smo konstantan godišnji rast prometa od tri posto, što nisu male brojke ako se uzme u obzir da godišnje prevezemo više od 12 milijuna putnika i 3,5 milijuna vozila. Nakon pandemijskih godina, u kojima smo zabilježili drastičan pad prometa od 40 posto, ova godina bilježi rast u odnosu na prošlu godinu od četiri posto, što dokazuje da ove godine očekujemo konačni oporavak tržišta.
Predsezona je pokazala dobre rezultate, bilježimo promet na razini rekordne 2019. godine, a povećanje broja vozila pokazuje nam da su se putnici okrenuli osobnom planiranju putovanja. Očekujemo nastavak ovog trenda i u sezoni, što dokazuju i brojke prvih srpanjskih vikenda iza nas.
Prije pet godina liberalizirano je tržište. Očekivao se ulazak velikih inozemnih brodara. Kako se “Jadrolinija” priprema za nove natječaje?
– “Jadrolinija” posluje na liberaliziranom tržištu od 2017. godine te je osvojila sve linije za koje se natjecala. Konkurencije se ne bojimo, posebice ako ona može ponuditi višu kvalitetu usluge za putnike. Upravo 76 godina iskustva, tradicije i znanje naših pomoraca idu u prilog “Jadroliniji” i borbi s konkurencijom. “Jadrolinijina” najveća prednost je flota koja je prilagođena potrebama državnih linija i našim otocima.
S druge strane, investicije u obnovu flote prate rast tržišta te na to odgovaramo brodovima većega kapaciteta, ali i nadstandardom u sigurnosti i komforu koji osiguravamo putnicima.
U čemu je prednost “Jadrolinije”?
– Po floti, kapacitetu flote i starosti brodova, mi smo među tri najbolja brodara na Mediteranu. Siguran sam da ćemo to ponovno dokazati na natječajima koji predstoje.
Možete li nešto reći o vašoj floti i o planiranoj dinamici obnove flote?
– Bijela flota “Jadrolinije” trenutno broji 54 broda, a prosječna starost je 28 godina, s trendom pomlađivanja. Međutim, ako je usporedimo s ostalim brodarima na Mediteranu, primjerice s Grčkom ili Italijom, možemo reći da je “Jadrolinijina” flota mlađa od prosjeka.
Nakon pandemijskih godina, energetske i inflatorne krize, koje su gotovo pa zaustavile investicije u cijelome svijetu, “Jadrolinija” nastavlja sa snažnim investicijskim ciklusom. Bez obzira na izazovna vremena, kontinuirano ulažemo u obnovu brzobrodske, ali i trajektni dio flote, kako bismo na predstojećim koncesijskim natječajima zadržali lidersku poziciju. Osim obnove flote, značajna sredstva ulažemo i u tehničko održavanje brodova, te u udobnost i komfor putničkih salona i same ponude na brodu.
Sredstva EU fondova
Kada se može očekivati značajnija elektrifikacija flote?
– Cjelokupan projekt elektrifikacije flote mora biti dobro isplaniran i usklađen s infrastrukturom na obali. U procesu je natječaj za gradnju triju putničkih brodova na električni pogon s korištenjem električne energije pohranjene u baterijama. Procijenjena vrijednost javne nabave triju novih brodova je 45 milijuna eura.
Računate li pritom na sredstva iz EU fondova?
– Gradnja će biti sufinancirana iz europskih fondova, odnosno iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ovaj projekt bit će dobar pokazatelj kako će se infrastruktura u lukama prilagoditi zelenim brodovima i dobar putokaz za dalje.
Koliko vas pri tome opterećuje nedostatna infrastruktura, u prvom redu punionica?
– Razvoja zelene flote nema bez pripadajuće infrastrukture na obali. Nadležne lučke uprave i Hrvatska elektroprivreda trebali bi osigurati odgovarajuće priključke na električnu mrežu za njihovo punjenje. Cijeli proces je kompleksan i zahtijeva potpunu angažiranost svih dionika.
Zašto je poništen natječaj za gradnju trajekta na električni pogon i hoćete li raspisati novi?
– Na javnom natječaju za prikupljanje zahtjeva za sudjelovanjem za gradnju ni jedno brodogradilište nije zadovoljilo sve tehničko-pravne uvjete natječaja. Ovaj je natječaj poništen te je ubrzo objavljen novi, a sve u skladu sa smjernicama javne nabave, čiji smo obveznik.
Možete li nešto reći o politici formiranja cijena?
– Cijene karata u linijskom pomorskom prometu za sve brodare, pa tako i za “Jadroliniju”, određuje Agencija za obalni linijski pomorski promet kao regulator tržišta. Uspoređujući cijene karata na Jadranu s, primjerice, Grčkom, Italijom ili Španjolskom na Mediteranu ili pak sa Skandinavijom, možemo reći da su one ispod razine navedenih tržišta.
Digitalizacija usluga
Komercijalne sezonske brzobrodske linije, čije cijene sami definiramo, cjenovno su na razini konkurencije, a niže od alternativnih način prijevoza, primjerice autobusima.
U kojoj je fazi vaš projekt digitalizacije usluga?
– “Jadrolinija” je već sada napravila velik iskorak u digitalizaciji usluga te će u iduće tri godine potpuno digitalizirati svoje poslovanje i postati moderna tvrtka. Digitalizacija se odvija na svim razinama, od obnove flote suvremenim i ekološki prihvatljivim brodovima, kroz razvoj modernih platformi koje omogućavaju kupnju i rezervaciju karata i niz drugih informacija i usluga, do digitalizacije poslovnih procesa unutar tvrtke.
Od ovog ljeta, osim postojećih usluga poput rezervacije mjesta na trajektu, prepaid i postpaid usluge, te mobilne aplikacije, omogućit ćemo i kupnju karata putem kartomata. Upravo je prvi primjer “Jadrolinijina” kartomata zaživio u luci Rijeka. Nadamo se da ćemo time smanjiti gužve na prodajnim mjestima u vrijeme turističke sezone i putne karte učiniti još dostupnijima putnicima.
Je li “Jadrolinija” odgovorna za gužve u splitskoj putničkoj luci?
– Drago mi je da ćemo se dodirnuti i te tematike. Iako “Jadrolinija” nije nadležna za regulaciju prometa u luci Split, “Jadrolinija” čini maksimalne napore da svoje putnike dočeka i preveze do željenih odredišta. Zajedno s našim partnerima, Lučkom upravom Split te koncesionarom za slaganje vozila, ulažemo velike napore da se ukrcaj i iskrcaj vozila i putnika odvija što brže i jednostavnije.
Deficitarna zanimanja
Dodatno, “Jadrolinija” je na dužim linijama uvela opciju rezervacije mjesta na trajektu, čime je osiguran polazak u željeno vrijeme. Ova usluga pokazuje dobre rezultate i utječe na smanjenje gužvi u pristaništima.
Imate li problema s radnom snagom i kako je rješavate?
– Uz flotu, naša najveća snaga i prednost na tržištu su upravo naši pomorci. Trenutni broj pomoraca jest dovoljan, međutim postoje i deficitarna zanimanja pomoraca, poput strojara i motorista, ali to nije situacija samo kod nas, već i na svjetskom tržištu. Stoga, kontinuirano putem web-aplikacije primamo nove prijave i životopise svih zainteresiranih pomoraca. Sretni smo i ponosni što smo nakon 25 godina potpisali Kolektivni ugovor za pomorce u linijskom pomorskom prijevozu, što jasno dokazuje da nam je briga o zaposlenicima na prvom mjestu.
Je li “Jadrolinija” društveno odgovorna kompanija?
– “Jadrolinija” je u svakom smislu lider i jedan od temeljnih stupova razvoja hrvatskih otoka i nezaobilazan čimbenik u životu otočana. Riječ je o svakodnevnom povezivanju otočana s kopnom zbog odlazaka liječniku, na školovanje ili bilo kojeg drugog razloga, preko nebrojenih izvanrednih isplovljavanja zbog hitnih slučajeva.
Podrška otočnim projektima
Upravo zato, “Jadrolinija” je dio strateške prometne infrastrukture Republike Hrvatske. Održavamo veze s gotovo svim naseljenim otocima u Hrvatskoj, pri čemu putnici mogu računati na pouzdanu i nadasve sigurnu uslugu prijevoza, što je posebno dolazilo do izražaja u kriznim situacijama, od Domovinskog rata do pandemije, kada su brodovi i pomorci “Jadrolinije” redovno izvršavali svoje obaveze.
Dodatno, “Jadrolinija” kroz sponzorstva i donacije podržava projekte s ciljem razvoja aktivnosti na otoku, popust sportskih, umjetničkih i kulturnih događanja.