Opustošena valaOgorčeni mještani pisali ministrici Vučković: Krivolovci su nam izlovili svu ribu, učinite nešto!

Tragom tvrdnje ministrice poljoprivrede Marije Vučković da je Jadran u stanju prekomjernog izlova svih ribljih vrsta, mještani, sportski, rekreativni i profesionalni ribolovci iz Rogoznice izrazili su potrebu upozoriti na, kako kažu, nekoliko propusta koje njeno ministarstvo permanentno ponavlja ili novim mjerama potiče prekomjerni izlov, piše portal morski.hr

Pismo kojeg potpisuju navedeni Rogozničani, prenosimo u cijelosti:

Počet ćemo sa mrijestom ribe ,ciklusom kojim bi se riblji fond trebao održavati. Mrijest riblih vrsta bi  znanstvenicima  trebao poslužiti kao argument u preporuci Ministarstvu da se ribolov u tom periodu ili reducira, zabrani na vrste koje se mrijeste ili zabrani upotrba ribolovnih alata za masovan izlov.

Orada, fratar, arbun, pic su vrste koje se mrijeste u studenom i prosincu što prirodno navedene vrste grupira u pikete. Područja u kojima se mrijeste su iz godine u godinu stalna, ista, riba se vraća, grupira, mrijesti i odlazi. Obično su to zaštićene uvale s vrstom dna kakva im odgovara. Jedna od uvala u kojima se riba mrijesti je u Rogoznici koja je donedavno bila mrijestilište i stanište vrsta koje navodimo.

Noć, kao saveznik prekršiteljima

Donedavno je vrste koje se mrijeste štitio Pravilnik o korištenju gospodarskih ribarskih alata, koji je branio korištenje mreža za okruživanje (što ih koriste plivarice) 300 metara od obale, ako dubina nije prešla 50 metara. To bi značilo da je uvala u Rogoznici akvatorij u kojem se ne mogu koristiti ciplare i palamidare, ali noć je bila saveznik kršiteljima.

Bez pozicijskih i navigacijskih svijetala, u okrilju noći se riba pasala, kršio pravilnik i zatvarale oči i uši nadležnih službi. Odnedavno se Planom upravljanja za ribolov okružujućim mrežama plivaricama u Republici Hrvatskoj ukinula navedena zabrana, odstupilo od čl. 13 st.3, derogiralo kako popularno zovu djelomično ukidanje pravilnika.

Tako male plivarice do 12 m dužine mogu koristiti mreže ciplare i palamidare uz samu obalu, neovisno o dubini. Otvorena im je  mogućnost pasanja uz samu obalu, orade a s njom i arbuna, fratra, pica koji se grupira i mrijesti u istom periodu.

U opisu mreže ciplare je navedeno da bi se trebala koristiti isključivo za ulov cipla, salpe i ušate, a u stvarnosti se desetkuju navedene vrste i to u mrijestu, bez ulovljenog cipla, ušate ili salpe. “Ostale vrste“, kako ih imenuju u Planu su postale ciljana meta mreža, koje imaju sasvim drugačiju namjenu.

Tvrdi se da s obzirom na ograničeni broj plovila koji koriste ovaj alat, ne djeluje negativno na ekosustav u cjelini, a istovremeno vrste koje iskorištava ovaj alat nema propisanu minimalnu duljinu je kontradiktirano ,jer imaju dopuštenje izlova nedorasle ribe, koja je preduvjet održavanja ribljeg fonda u Jadranu.

Nadalje se navodi da značaj ovog alata  nije u njihovoj ekonomskoj nego socijalnoj vrijednosti. To bi značilo da ulovi u tonama neizmriještene ribe, koja nije ni trebala biti meta namjenskih mreža, je ekonomski zanemariva, a socijalno prehrani ribarsku obitelj žuljavih ruku, mokrih gaća i na rubu siromaštva.

Neometani ciklus mrijesta ribe je preduvjet prirasta i održavanja ribljeg fonda,a odobravanje i stimuliranje korištenja ribarskih alata koji desetkuju ribu u periodu prirasta, ništa drugo nego zločin,likvidacija prirodnog procesa koji održava ravnotežu ekosustava. 

Pored momenta ulova vrsta koje nebi trebale biti prioritetet ulova,pored perioda ulova kad se riba mrijesti,imamo i moment dopuštene brzine plovidbe u uvali Rogoznice,a i brzine plovidbe 300 metara od obale.

Brzina plovidbe od 5 NM koja je vidljivo izvješena na ulazu u uvalu, znači da je svako pasanje ribe popraćeno prekršajem značajnog prekoračenja dopuštene brzine plovidbe, o čemu zakonodavac nije vodio računa.

Dopustiti korištenje palamidare i ciplare uz samu obalu znači odobriti kršenje dopuštene brzine plovidbe uz samu obalu,tokom cijele godine, što je sigurnosno neprihvatljivo.

Zaključujemo da je navedeno dopuštenje odrađeno aljkavo ili su derogaciju pisali ribarski lobiji. 

Uvala ostaje sablasno prazna

Rogoznička uvala je zaista bila stanište fratra, arbuna, pica, a nekad i ovčice. Danas, završetkom mrijesta i odlaskom ribe što se uspjela izmrijestiti, neulovljena, uvala ostaje sablasno prazna. Bez ribe koja je tu ne tako davno obitavala, a izlovljena je krivolovom, danas uz blagoslov Ministarstva, više nećete vidjeti udičara iz mjesta, kako pokušava uloviti ručak za svoju obitelj.

Aktivnost panulavanja mještana je prestala od pojave plivarica pa se pitam koliko se vodilo o socijalnom momentu stanovnika Rogoznice kojima bi jedna palamida ili nekoliko saruna značio dnevni obrok. Uvala između dva mrijesta zjapi prazna zahvaljujući nadležnim institucijama koje nisu kontrolirale gospodarski alat što se koristio.

Zato tvrdimo da je ovaj mikroprostor potvrda narušavanja ravnoteže ekosustava, a krivac je Ministarstvo što je prvo tolerilaro krivolov, a onda i legaliziralo.Zato apeliramo na razum i mjere kaje će vratiti ekoravnotežu.

Svijest o opstojnosti održivog ribolova u Jadranu se može postići racionalnom planskom regulativom, kontrolom ulova i sankcijama prema prekršiteljima. Isto tako, sankcija mora biti proprcionalna šteti nastaloj u krivolovu, a ponavljanje rigorozno kažnjavati do boli. Tvrdnje o teškom životu svih ribara je davno prožvakana jadikovka, koja se ne može braniti toleriranim krivolovom i ustupcima koji vode u narušavanje ravnoteže ekosustava, ugrozu opstojnosti održivog ribolova u Jadranu.

Zato bi, poštovana Ministrice Vučković, bilo dobro preispitati navedene izmjene vezane za okružujuće mreže, kako bi zaustavili prekomjerni izlov vrsta koje su ugrožene, te inzistirati na poštovanju namjene gospodarskih ribolovnih alata, kontrolom ulova.

Neprihvatljivo je da grafikon koji prikazuje vrste ulova okružujućom mrežom ciplarom u studenom, prikaže 80 postotni ulov “ostalih vrsta“ kako imenujete oradu, arbuna, fratra, pica, ovčicu, a samo 20 posto vrsta za koje je namjenjena artija, ako je vjerovati i tvrdnji od 20 posto, stoji u pismu ministrici poljoprivrede Mariji Vučković, koju potpisuju mještani, sportski, rekreativni i profesionalni ribolovci iz Rogoznice, koje prenosi portal morski.hr.