StoryEditor

očuvanje baštineBili smo na potizanju braganju u Kaštelima: ‘Ovdi se ne radi na snagu, samo polako, strpljivo i vješto. Triba nadmudrit ribu!‘

Piše Sandra Barčot
31. svibnja 2021. - 07:45
Kretanje brodom u zapasavanje, uz nestrpljive Kašelane i turiste koji su ostali na obaliJoško Šupić/Cropix

- Triba ti krok, pa picadur, onda malo veći bokun konopa, jedno 100 do 150 metara mriže, ne oka ispod 10, mali kaić, dva meštra od pošte i par ljudi dobre volje koji će s kraja vući našu mrižu braganju! A ako bude sriće, uvatit ćemo i mi nešto ribe, no to nan danas nije bitno. Naš zadatak je danas prizentat ljudima kako su to nekad naši stari radili, lovili ribu s kraja, familje prihranjivali, a sada triba to naše znanje, tradiciju, baštinu sačuvat i dici kazat - to uglas zbore Kaštelani, njih desetak u ribarskim majicama, koji su u subotu uprizorili na plaži Mala Punta u Kaštel Kambelovcu povlačenje ribarske mreže s kraja, po domaći „potizanje braganje”.

I napravili su pravu atrakciju, i za domaći, ali i za strani ”svit”! Privukla je na rivu ta demonstracija nekadašnjeg života puno gledatelja. Na tren se vratilo u davnu prošlost kada su Kaštelani živjeli od zemlje ili mora, bili težaci ili ribari, ili oboje, pa sada žele u ovo moderno doba to bogatstvo predaka i zaštititi.

Tako su zajedničkim snagama Udruga "Kaštelanski crljenak", Turistička zajednica grada Kaštela i županijska razvojna agencija RERA, s ciljem očuvanja od zaborava korištenja raznih ribolovnih vještina i alata, uprizorili i potezanje braganje.

image
Pripreme prije kretanja u ribolov važan su dio rituala

Kako složiti mrižu

- Ovako se ribarilo diljem Dalmacije, svaki kraj je imao svoj naziv i specifičnu tehniku, a kod nas se zvalo potizanje braganje - u priču nas uvodi Jakša Jakov Bedalov, po familiji i ribar i težak.

Obiteljska kuća mu je tik uz plažu Mala Punta, a na padinama Kozjaka obrađuje vinograde i jedan je od najuspješnijih vinara i vinogradara crljenka kaštelanskog. Pojašnjava Bedalov kako se mriža „složi” na provu malog kaića, isplovi lagano krmom i baca mriža nekih 100 do 300 metara u dubinu.

- No, triba imat znanje, prvo izabrat pravu poštu di ima ribe, a onda na kraju, na kopnu jedan čovik ostane s konopom, ta druga dvojica isplove i bace mrižu, pa naprave polukrug i na drugi kraj plaže, na suprotnu stranu dodaju drugi kraj konopa, drugu uzu četvrtom ribaru. Pa se lagano počnu vuć konopi, dva-tri ribara s jednog kraja, dva-tri s drugog. Mora se uvatit ritam i vuče se samo tilom, ne ide se na snagu, lagano se vuče da braganja ide po dnu i kupi ribe. Ako bi se ubrzao proces, onda bi se ona mriža podigla i riba bi bižala ispod, a kako se radi o velikoj površini, triba imat strpljenja, nekih 40-ak minuta se poteže i sve se skupi, spajaju se dva kraja konopa i onda se dođe do mriže, uđe u more i sve se kupi - pojašnjava Bedalov, dok zajedno cijelu ovu procedura i obavlja s ostalim ribarima, Kambelovčanina, a publika navija s obale i sve prati, snima, komentira...

image
Mora se uvatit ritam i vuče se samo tilom, ne ide se na snagu - kažu Kaštelani

Dok su s jedne strane „vukli” konop Vlade Perišin, isto vinar i vinogradar, pa spomenuti Bedalov, uz vinara Emila Novaka i ribara Klementa Careva, na drugom kraju taj su zadatak obavljali Ivica Kurtović, Frane Kapov i Željko Buotić.

Pripomogli su i strani turisti, pa su i oni uzeli konop u ruke, da na tren oćute kako je težak taj ribarski život, dok su im domicilni pojašnjavali kako sve ovo rade upravo zbog njih – turista!

- Sad dolazi ta sredina mriže, gusto tkana, a mi je zovemo gaja! U nju se skuplja riba, pa ćemo je sad i izvuć na kraj. Idemo ašumavat, očistit mrižu od riba i lažine, a i smeća - referira nam dalje Bedalov situaciju koja se odvija ispred nas, a i mi smo kuriožasti što će biti u mriži.

Mjesečeve mijene

Odavno Kaštelanski zaljev nije dobra pošta za ribolov, no ipak imamo sreće kako bi demonstracija „potizanja braganje” bila uspješna – koprca se desetak šparića i salpi u mriži, koje Klement Carev spremno vraća u more, te nam otkriva detalje:

- Najbolje je lovit predvečer ili u ranu zoru, pratit mjesečeve mijene. Dva dana oko kvarta miseca je najbolji ribolov, no triba znat i prave pošte. Lovila se plava riba, srdele, gauni, ali i sipe te jegulje, ugori, bilo je i obora, lubina, brancina...

image
Klement Carev i Željko Buotić Leše

Sedamdesetpetogodišnji Carev oduvijek je na moru, ribari i čuva tradiciju svojih predaka, premda je mirovinu "izborio" kao vozač u "Ini", sada svoje znanje rado prenosi, pa i nama kazuje lekciju o pojasu koji ribari imaju oko struka dok potežu braganju:

- Pojas je upleten od mriže što zovemo krok, dok je konop pri kraju tog pojasa picadur. S njim je lakše potezat konop od mriže braganje, jer ovdi se ne radi na snagu, samo polako, strpljivo i vješto vučenje mriže prema kraju. Triba nadmudrit ribu.

- Ovako je i moj pokojni otac Danijel radija i lovija. Znala sam ka dite s njim u ribe, popodne sist u kaić pa lovit - sjetno priča 65-godišnja Danijela Tvrdić, rođena Tadin, fetiva Kambelovčanka, svojoj unuci 10-godišnjoj Mariji, te dijeli tu sretnu prošlost.

Kreativno proljeće

- Moj otac mi je i muža Augustina učija ribarenju, i kako se poteže braganja, no više mi je suprug bija za tunju! - smije se Danijela, zadovoljna što se netko brine za očuvanje ove lijepe kaštelanske tradicije. Naime, cijela priča krenula je od manifestacije „Kreativno proljeće”.

image
Demonstracija 'potizanja braganje' bila je uspješna – koprca se desetak šparića i salpi u mriži

- Ulaskom u EU zaštitili smo ovaj način ribolova kao nematerijalno kulturno dobro, a kroz našu manifestaciju „Kreativno proljeće” prezentiramo mladima kako se nekada živjelo i radilo, i to događanjima koje provodima duž 14 kilometara „Kreativne ulice crljenka kaštelanskog”. Novim generacijama prenosimo tradicijske vještine, uz pomoć konzervatora sve to "spremamo" i čuvamo pa ćemo i dogodine imati prikazivanje novih vještina i ribarskih alata - najavio je daljnje akcije Srećko Radnić u ime organizatora sedmotjednog programa „Kreativnog proljeća”, dok svemu prisnažuje i Ivo Benzon, savjetnik i voditelj projekata u RERA-i:

- Zajedno s Italijom, ukupno deset partnera, radimo na očuvanju maritimne baštine s obje strane Jadrana. Prikupljamo svu građu, pisanu, foto ili video, te kroz inovativna rješenje kao što je virtualni muzej čuvamo svo to blago. I sada taj naš virtualni muzej imena Adrion već ima 500 gigabajta sačuvanog materijala o ribolovu - kaže Benzon.

Brujet na ladno ili toplo!


Kako se radi ribarski brujet, što je bitno, otkrio nam je 57-godišnji ugostitelj Željko Buotić, kojeg svi znaju po obiteljskom nadimku Leše.

- A kako me neće znat kad taj nadimak imamo više od četiri stoljeća! Prvi zapisani trag nadimka je bio 1603. godine. No, ajmo mi na ricet za brujet. Bitna van je voda i vatra! I to u oba slučaja ako oćete brujet na ladno ili na toplo - pred tećom gdje se krčka riba - govori nam Leše, pa pojašnjava:

- Na ladno je kada se složi cila riba i odmah se stavi na vatru, a toplo je kada šufigajete kapula narezanu na listiće, pa se kasnije stavi riba. Bitno je da riba bude slična po tvrdoći, da se jedna u teći ne raspadne, a druga ostane neskuvana i kada se stavi na vatru, to triba bit žestoka vatra da sve brzo prokuva.

Ta „tvrda” riba su grdobina, ugor, pauk, a može čak i mačka.

- Može se na kraju, baš pri samom kraju kuvanja, ubacit i šaka škampi, ali triba pazit da se ne bi prikuvali. Jer van je najbitnije u brujetu pogodit vatru i koliko će dugo to kuvat. Triba jedno 20 minuta žestoko kuvat, a onda se stavi nalagano još jedno 25 minuta. Druga stavka van je pogodit tekućinu, temeljac ili vodu, uz bilo vino. Ako se pogodi tekućina, onda ostanu svi okusi, riba ne bude suva, a ja pogađam tekućinu odoka, to van je iskustvo! A što se kapule tiče, ona je nekih 60 posto u odnosu na količinu ribe, no očišćene ribe. Znači ribarski brujet je kapula, petrisumen, pelate, riba, luk, bilo vino, voda i to je to! I ne smi se mišat teća, samo tresti... - rezimira nam majstor od brujeta, naglašavajući kako je sve stvar – iskustva!

Po njemu, triba puno brujeti skuvat da bi moga reći kako ga znaš skuvat!

image
Jakša Bedalov: Ribarski brujet je kapula, petrisumen, pelate, riba, luk, bilo vino, voda i - to je to!
02. lipanj 2021 07:51