U pozdravnoj riječi na otvaranju amsterdamskog kultnog sajma METS, održanog od 14.-16. studenog, govoreći o promjenama i izazovima s kojima se suočavala nautička industrija, njegova direktorica Irene Dros rekla je kako su se one umnogome određivale i sajam kojem je na čelu - Marine Equipment Trade Show, najveći takve vrste na svijetu.
On se, zajedno s nautičkom industrijom, mijenjao i prilagođavao društvenim trendovima i tehnološkim inovacijama. Ponovila je i priču o značaju sajma za velike i etablirane igrače, one koji krče svoj put ka tom tržištu, ali i mlade ljude koji tek traže svoje mjesto u nautičkoj industriji.
Inovativnost METS-a je neprestana, pa je tako ove godine lansiran program Material Xperience koji je izložbom Floating Future i prezentacijama novih materijala predstavio od čega bi sve mogli biti napravljeni brodovi budućnosti koja je već počela.
Novi materijali
Ploče od morske trave i reciklirane plastike, od aluminijske pjene s dodatkom keramičkih čestica, od kombinacije tekstilnih i keramičkih vlakana, te šperploče kojoj je za bolja izolacijska svojstva dodana vuna, samo su neki od 125 novih materijala koji su našli primjenu u brodogradnji ili bi je uskoro mogli naći.
Gotovo svi proizvođači naglašavaju da se pri kreiranju novih materijala vode principima cirkularne ekonomije. Znači, ne proizvodnje po principu proizvedi-upotrijebi-baci, nego temeljene na sagledavanju moguće upotrebe toga materijala kad mu istekne prvotna namjena.
Gledajući ukupni sajam, jasno je uočljivo da je ekološka svijest kod velike većine proizvođača nautičke opreme prilično visoka. U kombinaciji sa sve strožim zakonskim mjerama za zaštitu okoliša, ta je svijest dovela do toga da se veliki broj ovogodišnjih noviteta METS-a predstavljao kao ekološki prihvatljivo rješenje nekog problema.
Recimo, problema toksičnosti antivegetativnih premaza. Još nedavno proizvođači su se trudili napraviti što otrovniji intonak za neželjenu vegetaciju, a sada je forte ekološka prihvatljivost. Bakar, tradicionalno glavni sastojak dobrog intonka, izlazi iz upotrebe, a neke ga države ne žele više u svojim vodama. Država Washington je još 2011. zabranila nautičarima nanošenje premaza na bazi bakra, a od 2018. ni jedan strani brod s takvim intonkom neće moći uploviti u vode te države.
Sličnu odluku, najavljuje i California, a pretpostavlja se da će i brojne europske zemlje krenuti sličnim putem, budući da se u Europi godišnje na trupove brodova nanese oko 150 tisuća tona premaza na bazi biocida. Traže se rješenja koja ne bi trovala žive organizme, nego sprječavala njihovo hvatanje za brod.
Superglatke folije
Tako je na METS-u tvrtka Mactac predstavila superglatku Macglide foliju čija glatkoća bi trebala onemogućiti larvama da se uhvate za trup. A ako se i uhvate, na takvoj se podlozi ne mogu zadržati, jer već pri brzini od 7 čvorova sve s trupa otpadne. Uz to je i trenje između folije i mora manje nego između premaza i mora, zbog čega se, tvrde u Mactacu, ostvaruje ušteda goriva i do 5 posto, a zaštitna folija plastične brodove štiti i od osmoze.
Ecospeed također funkcionira na principu glatkoće koja sprječava rast vegetacije, no u ovom je slučaju riječ o neotrovnom premazu čija je tajna u sitnim staklenim ljuskicama koje se u njemu nalaze. I Mactac i Ecospeed glatkoćom napadaju prvu kariku u lancu rasta živih organizama na trupu broda, tanki sloj za koji se hvataju larve.
Njega napada i NRG Marine svojim SONI8 sistemom koji taj sloj uništava ultrazvučnim valovima. Njihov je sistem namijenjen velikim brodovima (većim od 50 m) i košta oko 5500 funti, no ulaganje se brzo isplati. Iz Australije pak stiže Fab Dock, mali suhi dok koji izgleda kao neki gumenjak u koji se brod uveze i potom zatvori sa zadnje strane.
Tako brod ostaje izoliran od okolne vode, pa tako i larvi koje njom plutaju. Jasno mi je kako to štiti brod, no ostalo mi je nejasno što štiti Fab Dock da se vegetacija za njega ne uhvati.
Ako je ekologija prva od novih ključnih riječi METS-a, druga je povezivost. I to bežična. Sve je više novih proizvoda koji koriste wireless tehnologiju omogućavajući nautičarima postavljanje brojnih instrumenata bez mukotrpnog provlačenja žica. Španjolski Calypso je sa svojim anemometrom bio nominiran za nagradu Designe Award MEts. U anemometar su smješteni termometar, kompas i žiroskop, napaja se zahvaljujući malom solarnom panelu, a bluetoothom sve izmjerene podatke šalje na brodsku kontrolnu tablu, skiperov tablet ili mobitel.
Svemogući blutooth
Svatko kome je barem jednom more zalilo kabinu kroz otvoreni prozor, zna koliko je važno da prozori budu zatvoreni za vrijeme plovidbe. Naravno, postoje alarmi koji mogu javiti da je prozor otvoren, ali njihova instalacija zahtijeva provlačenje metara žice. Talijanski Nemo Industrie je u svoj fineštrin ugradio bluetooth koji javlja je li prozor otvoren ili zatvoren.
Bluetooth je svoje mjesto našao i u WC školjkama. Raritan je pumpu za ispiranje WC-a tako povezao s kontrolnom pločom za ispiranje školjke. Osim što ne morate provlačiti žicu od pumpe do dugmeta za ispiranje, pruža vam se i mogućnost da WC isperete preko svog mobitela ili tableta.
Za DAME nagradu je bio nominiran i Garminov ručni sat Quatix koji se, umrežen s ostalim Garminovim uređajima, može koristiti za kontrolu auto-pilota, unošenje waypoint koordinata i pregled brojnih drugih podataka vezanih za vjetar i plovidbu.
Vesper Marine iz Novog Zelanda svoje je AIS transpondere povezao s Deck Watch satom. Tako nautičar, bez da odlazi do kormilarnice ili nosi mobitel sa sobom, u svakom trenutku ima sve potrebne AIS podatke.
DAME nagradu u kategoriji sigurnosti plovidbe osvojio je Crewwatcher, sistem koji se sastoji od odašiljača koji su stalno povezani s mobitelom. U slučaju da se ta veza zbog udaljenosti odašiljača prekine ili se detektira kontakt odašiljača s vodom, oglašava se alarm na mobitelu i na ekranu se pojavljuju sve upute i pravci za lociranje nestale osobe. Na jedan mobitel se može priključiti do pet odašiljača, a njegov izumitelj tvrdi da Crewwatcher uzbunjuje 30 puta brže od sistema koji alarmiraju preko AIS uređaja.
Automatski lifeline
Za istu nagradu je bio nominiran i TeamO Autolock, odnosno lifeline kojim se nautičar vezuje za brod da ne bi pao s palube. Standardni lifeline je dva metra dugačak i često se desi da ta duljina smeta nautičaru, sapliće se i stalno zapinje za nešto. Autolock je za taj problem posudio rješenje iz auto industrije.
Njihov lifeline, baš kao sigurnosni pojasevi u autu, namotan je na sistem s kočnicom koji omogućava odvijanje i rastezanje, ali se u slučaju naglog trzaja trake kočnica aktivira i sprječava daljnje odmotavanje lifelinea. Na METS-u je svoju europsku premijeru imao i ThrowRaft, jastuk na automatsko napuhivanje, jedini takav uređaj čiju je upotrebu dozvolila i američka obalna straža. Zauzima puno manje mjesta na brodu, a zamjenjuje i po efikasnosti nadmašuje klasične tvrde kolute koji se bacaju utopljenicima.
Kada se govori o novim trendovima na nautičkom tržištu, vanbrodski motori se često uzimaju kao ilustracija brzine promjena. Još prije 10 godina nije bilo motora od 300 KS, a danas oni svojim proizvođačima donose 20 posto ukupnih prihoda. Logično je da se svojim proizvodima i drugi proizvođači nastoje prilagoditi novonastaloj situaciji, pa na tržište izbacuju proizvode za brodove opremljene moćnim pentama.
Tako je talijanski Opacmare u Amsterdam donio svoju platformu za ulazak u more napravljenu specijalno za brodove s vanbrodskim motorima. Može se spustiti ispod površine mora, podići u razinu palube i tako je osjetno povećati, ali i podići na još veću visinu kako bi se omogućilo dizanje motora iz vode kad brod nije u upotrebi.
Navlake s grijačem
Outboard Covers, osim klasičnih zaštitnih navlaka za vanbrodske motore, u svojoj ponudi ima i one s ugrađenim grijačem. Za ljeta na našem moru možda baš i nije neki zanimljiv artikal, ali idealan je za one što plove i zimi, te na nekim drugim koordinatama. Svaki nautičar koji se na kraju sezone gnjavio potežući velike limene bačve da bi isprao od soli svoju pentu, oduševit će se pak njihovom vrećom-bačvom za ispiranje.
Jedno od ovogodišnjih jednostavnih, originalnih i efikasnih rješenja, jedno od onih kako to nikad nekom drugom nije palo na pamet rješenja, jest i Ambidexter ručica na Mercury vanbrodskim motorima. Za razliku od svih drugih ručica i motora, ova je pričvršćena po sredini motora, a ne sa strane. Poluga mjenjača može se postaviti s obje strane ručice, što sve skupa čini da su ovo prvi vanbrodski motori kojima jednako komotno mogu upravljati dešnjaci i ljevaci.
Kad smo već kod upravljanja i kormilarenja, treba spomenuti i danski Jeffa Steering čije je električno kormilo bilo nominirano za DAME nagradu. Prednosti ovakvog sistema nad uobičajenim hidrauličnim sistemom upravljanja su brojne. Instalacija je neusporedivo lakša, jer je puno lakše provući električnu žicu nego hidraulične cijevi od kormilarnice do peraje kormila.
Hidraulična kormila mogu otvrdnuti, što kod električnih to nije slučaj, a uz to je upravljanje ovakvim sistemom puno direktnije od upravljanja hidrauličnim sistemom. Jedan krug timuna dovoljan je da se peraja kormila zakrene iz neutralnog, ravnog, položaja u krajnji desni ili lijevi položaj.
A što se kola kormila tiče, meni su od svih na METS-u prikazanih najljepša i najelegantnija aluminijska kormila Triak francuskog proizvođača Goiot.
Upravljanje puhanjem
Električno kormilo je na METS donio i britanski Scanstrut. Točnije rečeno, električno kormilo je samo jedan dio njihovog Para Sailing sistema. Tu su još i baterija, te ne samo joystick nego i sip and puff uređaj, koji šalju komande u glavnu jedinicu, odnosno mozak sistema. Sip and puff je sistem što koristi cjevčicu u koju se upuhuje ili usisava zrak, te na taj način šalju komande glavnoj jedinici koja je spojena s vinčem i kormilom.
Zahvaljujući ovom uređaju, za manje od pola sata mala jedrilica može se pretvoriti u jedrilicu kojom i invalidi mogu upravljati. Ako su im ruke pokretne, koriste joystick, a ako su im nepokretne, sip and puff im omogućava upravljanje jedrilicom. Para sailing je osvojio dvije DAME nagrade: u kategoriji Palubna oprema i jedrilje, kao i glavnu, opću nagradu, izvan kategorije.
Scanstrut je poznat kao proizvođač koji je među prvima prepoznao trend sve veće upotrebe mobilnih telefona, tableta i akcijskih kamerica u nautici, pa već godinama proizvodi držače za sve te gadgete. Za nagradu DAME bili su nominirani i sa svojim ROKK chargerom, palubnim i od vode zaštićenim USB priključkom za brzo punjenje pametnih uređaja.
Još veću gamu postolja i držača u svom programu ima Borika iz Ukrajine. Bilo da se radi o horizontalnom, vertikalnom ili kosom pričvršćivanju, postavljanju na ravnu palubu ili tubus gumenjaka, na šipku od ograde ili klupu, Borika ima rješenje.
Navionics, tvrtka koja se može pohvaliti da je najnagrađivaniji proizvođač nautičke elektronske opreme i da su njene digitalne nautička karte najtraženije na tržištu, u Amsterdamu je predstavila Dock-to-dock Autorouting app koji nautičaru izračunava i planira najpovoljniju rutu iz točke A u točku B.
Na otvorenom moru ovaj app vjerojatno neće baš često biti korišten, ali oni koji plove rijekama i prolaze kroz mreže kanala će mu se zasigurno obradovati i koristiti ga na isti način kao što koriste i automobilsku navigaciju. Želeći naglasiti koliko olakšava planiranje plovidbe i opušta kormilara, reklamirali su ga kao nirvanu za nautičare. Iako inače najnagrađeniji, ove godine na METS-u nisu dobili nagradu.
Pametni mooring
U kategoriji Pomorska elektronika i softver nagradu je osvojio Simarine Nereide za svoju prekrasno dizajniranu komandnu ploču koja, kao i puno toga na ovogodišnjem sajmu, može bežično komunicirati i sa skiperovim telefonom ili tabletom. A da bi se kormilar još više opustio i upustio u svoju nirvanu, pobrinuli su se u talijanskom Berenzoniju s P400 Matrix stolicom. Žiri je pohvalio ne samo njen anatomski pogođen, nego i estetski uspješan dizajn.
Da bi po dolasku u marinu vezivanje za mooring bilo što lakše, dolaze dva rješenja iz našeg bliskog i malo daljeg susjedstva. Morska pot iz Slovenije proizvodi Ghook, plastičnu ručicu s kolutom. Služi za dodavanje konopa od mooringa s jednog na drugi kraj broda. Za nepunih 70 eura, nautičar sebi može značajno pojednostavniti rukovanje iz mora izvučenim konopom.
Zahvaljujući Ghooku to može obaviti jednom rukom i tri puta brže nego inače, i to bez prljanja palube i straha da će se posjeći na neku od školjki koje vremenom obrastu uz konop. U talijanskoj tvrtki Pmemare otišli su korak dalje. Oni smatraju da uopće ne treba hvatati konop na kraju i s njim prelaziti duž cijeloga broda, nego ga treba jednostavno izvući na mjestu gdje će se i vezati na brod.
To se radi pomoću bove koja leži na morskome dnu zajedno s konopom. Kada joj se priđe, u more se umoči mezomariner koji je zapravo daljinski upravljač što bovi pošalje signal da zajedno s mooringom ispliva na površinu.
Za čistoću mora u marini pobrinut će se Seabin V5, morska plutajuća kanta za plutajuće škovace. Polazeći od ideje da se s problemom plastike koja je u ogromnim količinama preplavila svjetske oceane, treba početi boriti na samom mjestu zagađenja: uz obalu, gdje najviše količine otpada i dođu u more, dvojica surfera krenuli su tražiti jednostavno i efikasno rješenje.
Prije dvije godine na METS-u su skromno predstavili prototip svoje kante, a ove je godine njihova dorađena i usavršena kanta osvojila nagradu u kategoriji Oprema za marine i brodogradilišta. Godišnje se u svjetska mora baci preko 8 milijuna tona malog plutajućeg otpada - boca, kesa, opušaka...
Jedna Seabin kanta može sakupiti oko pola tona otpada godišnje. Osim što sakuplja otpad, pročišćava more od ulja i goriva što plutaju po njegovoj površini. U njoj se nalazi elektropumpa za čiji je pogon dovoljna struja proizvedena energijom sunca ili vjetra, što rezultira simboličnim troškovima rada - manje od dolara dnevno.
Dijamantna elektroliza
Da bi dizelsko gorivo u brodu bilo čisto, pobrinuo se Peter Weide sa svojim Diesel Dipperom. Tvrdi da je njegov uređaj jedini koji bez problema čisti i filtrira vodu i talog s dna rezervoara. Nije uopće potrebno da tank ima ispust na dnu kako bismo se riješili nataloženih nečistoća. Diesel Dipper jednostavno sve posrče s dna tanka, profiltira i odvoji od goriva. Košta oko 320 funti.
Za pročišćavanje voda, bilo onih za piće ili otpadnih, rješenje nudi francuski WaterDiam sa svojim DiaCleanom. Za razliku od drugih, tvrde da oni vodi ništa ne dodaju niti od nje oduzimaju. Nikakve kemikalije ne ulaze u vodu, nikakvi filteri ništa iz nje ne izdvajaju. Cijeli posao obavlja dijamantna ekektroliza koja vodu dezinficira na ekološki najprihvatljiviji način.
Elektroliza uništava mikroorganizme 5 puta brže od klora, eliminira alge, šampone i losione, te ureu iz tekućina. I sve to bez nuspojava kao što su neugodan miris, iritacija očiju i kože, alergije..., koje mogu izazvati kemijska sredstva.
A da bi i zrak ispod tende bio svjež, bez vlage i svega što je prati, pobrinuo se španjolski Vico Marine. Njihov Boat Vent je ventilacija koju svatko u manje od minute može postaviti na tendu broda. U kompletu s ventilacijskim poklopcem dolazi i kružni nož. Rupa se može izrezati i bez skidanje tende s broda, a onda se u nju utakne plastični ventilacijski poklopac.
Iako se poklopac samo utakne u tendu, spoj između njih u trenu bude čvrst i vodonepropustan. Vodonepropusna su i Zhik odjela za jedriličare. Njihov Isotak Ocean Sailing Apparel osvojio je DAME nagradu u kategoriji Odjeća i oprema za posadu, zahvaljujući mogućnosti promjene raznih okovratnika i kapuljača, što pruža najbolju moguću zaštitu nautičaru u različitim vremenskim uvjetima.
U obrazloženju odluke, žiri je napisao kako je ovaj sistem najbolji dokaz da se u predmetima koje uzimamo zdravo za gotovo i dovršenim, uvijek može naći prostora za redizajniranje i poboljšanje.
Protiv morske bolesti
Jedno od mjesta koje me na METS-u redovito oduševi je francuski paviljon. Pored velikih štandova brojnih renomiranih i moćnih proizvođača, tu su redovito i skromni štandovi inovatora, te malih radionica. Boarding Ring je prije nekoliko godina ponudio naočale protiv morske bolesti.
Njihov šuplji okvir je do pola bio ispunjen plavom tekućinom i na taj se način, tvrde u Board Ringu, bez obzira na položaj broda i nautičara, pred očima onog koji ih nosi uvijek nalazi vodoravan horizont. Te naočale baš i nisu zaživjele kod nautičara, ali od ideje uvijek vodoravnog okruženja ne odustaju.
Ove su godine ponudili puno veći i sofisticiraniji sistem postizanja takvog okruženja. Namijenjen je velikim jahtama i sastoji se od vertikalno postavljenih stupova s LED rasvjetom. Uređaj koji mjeri nagib broda povezan je s procesorom koji, ovisno o nagibu, pali ili gasi dio LED rasvjete u stupu. Tako svjetlost u stupu svijetli uvijek toliko koliko je potrebno da se kreira svjetlosna vodoravna površina.
Electropropulsion je u Amsterdam donio svoj 5 kilovatni turbinski potisnik. U rotirajućem dijelu turbine nalaze se klizne lopatice koje se same, u ovisnosti od brzine broda, postave u najbolji mogući položaj. Tvrde da njihov sistem omogućava brzine do 20 čvorova i tri puta veću autonomiju koju bi, s istom baterijom, imao propelerski električni motor. Osim modela od 5 kW (košta oko 4000 eura) imaju i duplo jači model, dovoljno jak za brodove kapaciteta pedesetak putnika.
Leteći brodovi
Inspirirani izjavom francuskog jedriličara Erica Tabarlya po kojoj će jednog dana svi brodovi letjeti, njegovi zemljaci iz firme SEAir posvetili su se izradi hidrokrila za razna plovila. U siječnju ove godine isprobali su prvu leteću jedrilicu od 40 stopa koja će se moći kupiti od 2019. godine, a pola godine kasnije poletio je i prvi gumenjak. Valovi do 70 cm visine mu ne predstavljaju problem. Tek pri većim valovima mora se spustiti i nastaviti vožnju kao klasičan gumenjak. Dok leti, putnici uživaju u puno mirnijoj i komfornijoj plovidbi, a vlasnik broda ostvaruje poprilične uštede. Ne samo zato što potrošnja goriva opada za oko 30 posto, nego i zato što je brod puno manje izložen udarima mora i valova, pa se pretpostavlja da će mu vijek trajanja biti dulji, a troškovi održavanja znatno manji. Za sada u ponudi imaju samo Zodiacov gumenjak od 5,5 metara (35.000 eura) s kojim du postigli maksimalnu brzinu od 43 čvora, dok mu idealna vozna brzina iznosi oko 25 čvorova. Uskoro će napraviti leteće podvozje i za gumenjak od 7 metara, a plan im je da u budućnosti ne samo prave nove, nego da i postojeće, klasične, motornjake i jedrilice preuređuju u leteće brodove.
Iz Francuske stiže i Ewincher, elektromotorna ručica za vinčeve. Na tržištu već postoje motori koji se utaknu u vinč i koji onda zamjenjuju ručni rad u zatezanju škota i podizanju jedara. Bruno Rabu, dizajner Ewinchera nije bio zadovoljan takvim rješenjima. Kaže da želi stvarati proizvode koji će jedrenje olakšati, ali mu ne i oduzeti draž i zadovoljstvo koje pruža korištenje opreme na koju smo navikli. Zato je njegov Ewincher ne samo elektromotor, nego i klasična ručica za zatezanje vinča. Može se koristiti kao obična, bezmotorna ručica, kao potpuno motorna ili kao kombinacija. U zadnjem slučaju motor se koristi samo kao ispomoć ruci nautičara. I Ewincher je u stanju bežično se povezati sa smart uređajem, tako da u svakom trenutku na ekranu možemo očitati ne samo kapacitet baterije nego i silu kojom zatežemo vinč. Košta oko 2200 eura.
Slovenska amfibija
Od ostalih malih izlagača, ali zato s ništa manje zanimljivim proizvodima, treba u prvom redu pomenuti slovenski Hovercraft koji proizvodi cijelu silu neobičnih brodova i brodske opreme na napuhivanje. Glavna atrakcija bila je njihova amfibija, odnosno automobil na napuhivanje s ogromnim kotačima na čijim su rubovima lopatice, a pokreću ih u osovine smješteni elektromotori. Kada je u moru, može ga pokretati i vanbrodski motor.ž
Po riječima projektanta Erazema Pintara, riječ je o konceptu koji se tek treba razviti, a vozilo bi se moglo koristiti u turizmu i rekreaciji, ali i u potražnim i spasilačkim akcijama na muljevitom terenu. Uz amfibiju bila je i multifunkcionalna daska na napuhivanje, također Erazemova ideja. Može se koristiti kao pasarela, sup, bokobran, platforma za rad oko broda... Sve to za 1500 eura.
Iz Španjolske je došao Repaint, boja u spreju za PVC zahvaljujući kojoj stari tapecirung, tende i gumenjaci mogu bez velikih investicija (limenka od 400 ml košta 30 eura) ponovno izgledati kao novi. Jednostavno se nanosi, brzo suši i otporna je na UV zrake. U stalnoj ponudi je par osnovnih, najčešće korištenih boja, ali u Repaintu kažu da po narudžbi mogu zamiješati bilo koju od boja s RAL liste.
Jednostavnost u primjeni i postavljanju odlikuje i proizvode američkog proizvođača Seaview i turskog Poseidon Marine. Iako se radi o potpuno različitim proizvodima, zajednički su im način i jednostavnost postavljanja. Ono što je nekad zahtijevalo izvlačenje i provlačenje kablova i konopa, sada se samo postavi oko kabla ili konopa i pričvrsti.
Praktične naočale
U jednom slučaju to je Retrofit Cable Gland, nepropusna višedijelna manžetna koja se sklopi i zavida oko kabela na mjestu gdje on prolazi kroz stijenke broda, a u drugom slučaju radi se o disku koji bi trebao spriječiti miševe i štakore da se preko konopa ukrcaju na brod.
Sastoji se od nosača u čijim polovicama su magneti, a onda se na nosač postavi i plastični disk, barijera za neželjene glodavce. Nosač se stisne i drži čvrsto na konopima debljine već od 5 mm.
Inovacija je jedna od najčešće spominjanih riječi na METS-u. Bez obzira koliko proizvod bio uspješan, bitno ga je stalno dorađivati. Australijski proizvođač sunčanih naočala Barz je prije nekoliko godina predstavio liniju svojih atraktivnih plutajućih naočala za sunce. Okviri su i ove godine ostali isti, ali stakla su nova. Većina naočala ima fotosenzitivna stakla koja, ovisno od jačine sunca, mijenjaju zatamnjenost, a novost je što ih se može dobiti i u bifokalnoj izvedbi.
Gornji dio je bez dioptrije, dok je u donji dio stakala umetnut dioptrijski dio. Idealno za većinu nautičara koji su u godinama kad ih muči dalekovidnost. Sada mogu bez mijenjanja naočala jasno vidjeti sve na brodu i oko njega, kao i baciti pogled na kompas ili kartu pred sobom.
Jedan od glavnih ovogodišnjih trendova u svijetu superjahti ove godine je inside-outside living, odnosno upotreba kliznih vrata i krovova koji, pritiskom na dugme, kabinu i zatvorene salone pretvaraju u otvoreni dio palube i obratno. Kad su krovovi u pitanju, to se postiže ogromnim staklenim površinama ili automatiziranim pomičnim tendama koje mogu izdržati vjetar brzine i do 45 čvorova. Za vertikalne stijenke koriste se velika klizna vrata.
Glavni hit u toj kategoriji, ove su godine predstavljala osmodijelna zaobljena klizna vrata nizozemskog proizvođača Rondal. Specifičnost im je što praktično duž cijele svoje širine klize po samo jednoj vodilici.
Iako bi čovjek mogao pretpostaviti da na superjahtama nemaju problema s prostorom, izgleda da i njihove vlasnike muče bokobrani, što i gdje s njima. Ostaviti ih da vise sa strane broda, nije dovoljno elegantno rješenje, a očito nisu svi ni sretni s njihovim sakupljanjem i odlaganjem na palubi.
Sklopive stepenice
Rješenje za takve probleme stiže iz Luxemburga i nudi ga tvrtka Fendersystem. Njihovi bokobrani ne vise na konopu nego jakom crijevu kroz koje se za kratko vrijeme napušu i ispušu. Pri uplovljavanju i privezivanju oni se prazni i mlohavi automatski izvuku kroz male otvore u trupu i napušu. Po isplovljavanju iz luke, ispušu se i također automatski uvuku u brod. Puni ih zrak iz električne turbine koja je, naravno, puno tiša od kompresora.
Divota i važnost METS-a je, to uvijek ponavljam, činjenica da se na njemu mogu naći i veliki proizvođači iz firmi s milijunskim budžetima i inovatori koji su osmislili i u svojim radionicama izradili neki svoj proizvod što tek kreće na tržište. Sada smo mogli svjedočiti uspjehu i evoluciji jednog takvog proizvoda koji se prije dvije-tri godine pojavio na malome štandu, da bi ove godine bio izložen u paviljonu superjahti.
Paul Edmondson je prije dvije godine predstavio svoje ingeniozne britvele za ormare koje su se mogle podešavati u svim pravcima i ravninama. U međuvremenu su one evoluirale i narasle, pa više ne služe samo za otvaranje i zatvaranje vrata od ormara, nego praktično za sve što rotira, bez obzira na svoju veličinu. Tako je ove je godine predstavio provu za velike gumenjake koju, zahvaljujući tim britvelama, jedan čovjek s lakoćom pretvara u stepenice za ulaz u gumenjak.
Sve u svemu, iako je METS odlično mjesto za interakciju malih i velikih igrača, a nakon ovogodišnjeg sajma i priče o Seabin kanti i Paulovim britvelama, slobodno možemo dodati - i za proboj malih među velike igrače. Ukratko, ako imate ideju za neki dobar nautički proizvod, za njegov plasman nema boljeg mjesta od Amsterdama.
VIŠE FOTOGRAFIJA SA SAJMA POGLEDAJTE U NAŠOJ GALERIJI GORE.