Prema dosadašnjim pokazateljima još jedna rekordna turistička sezona povećala je interes investitora za ulaganje u nautiku. Na stotine taksi-plovila za prijevoz putnika preplavilo je sva atraktivnija odredišta na otocima, mlađahni čarterski gosti stižu u velikim grupama i zakupljuju cijele flote jedrilica, a restorani svih kategorija dižu cijene usluga u nebo.
Neizostavan dio turističke ponude su i vezovi kojih u špici sezone na atraktivnim mjestima kronično nedostaje, pa gradovi, općine i županije rješenje traže u koncesioniranju vrijednih morskih resursa. Budući da je ta procedura spora i opterećena pričama o političkoj korupciji i pogodovanju, poneki se ugostitelji i poduzetnici samoinicijativno odlučuju iznajmljivati vezove bez ikakvih dozvola i papira.
Nakon medijskih napisa o kaosu i bezakonju u pojedinim otočnim uvalama iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture na Prisavlju su hitno poslane jake snage Lučke kapetanije koje su u posljednjem tjednu kolovoza krenule u jednodnevni obračun s ilegalnim bovama. Iako je stanje po tom pitanju duž cijelog Jadrana alarmantno, sve je ostalo na simboličnoj akciji, po svemu sudeći, propagandnog tipa.
Tehnološka revolucija
Osim velikog broja domaćih nautičara kojima su koncesije zauzele sigurne uvale gdje su se desetljećima besplatno sidrili, nezadovoljni su i legalni koncesionari koji su do svoga ugovora prošli mukotrpan put i redovito plaćaju sve poreze i naknade. S obzirom na to da su pojedini županijski pročelnici javno rekli kako nemaju resurse ni vremena za nadzor koncesioniranih privezišta, postavlja se pitanje kako osigurati buduće funkcioniranje reda na Jadranu.
U današnje vrijeme tehnološke revolucije nije teško zamisliti kako se iz jednog županijskog centra ili ureda na Prisavlju s velikim ekranima kao u sustavima kontrole leta može učinkovito upravljati sa svim privezištima na Jadranu. Online rezervacija i plaćanje, bežični POS terminali, fiskalne blagajne, web-kamere i sve blagodati novoga doba postali su dio naše svakodnevice.
Tehnička rješenja postoje, pitanje je samo dobre volje birokrata koji odlučuju. Na tome tragu su pametne bove o kojima smo na stranicama Otvorenog mora pisali već prije tri godine. Tada smo ispred Murtera isprobali prototip hrvatske tvrtke Adria bove s mogućnošću internetskog nadzora zauzetosti, a danas pod svojom kontrolom zajedno s partnerima imaju pet polja sa 150 bova.
Direktor Dario Lovrić već godinama prati natječaje i traži pogodne lokacije za širenje vlastite mreže, pa za iduću sezonu najavljuje udvostručenje kapaciteta.
- Za nama je prva prava sezona i mogu reći da sustav funkcionira. Vrlo smo zadovoljni odzivom s terena, a financijska računica će se vidjeti za tri godine. Više od 30 posto korisnika je platilo privezivanje online jer im je tako najjeftinije. Sada moraju ući na našu internetsku stranicu i ispuniti formular, no dogodine će biti aktivna i aplikacija za mobitele. U Europi još nitko nije razvio ovakav sustav tako da ga planiramo dogodine ponuditi na stranom tržištu - najavio je Lovrić.
Vezanje na divlje
Pametna bova je hrvatski proizvod, plastična kugla se lijeva u Zagorju, elektronika je razvijena kod nas, a jedino baterija je uvozna. Atest na 30 tona nosivosti dao je Hrvatski registar brodova i korisnici su obuhvaćeni policom osiguranja od štete što ih razlikuje od većine konvencionalnih bova. I sustav privezivanja je malo drukčiji zbog magnetnog mehanizma ručice koji daje impuls o zauzetosti.
- Ljudi se često pokušavaju privezati s donje strane jer su navikli na bove koje imaju slabu nosivost na vrhu. Naša bova se ne može podignuti niti se moguće privezati na divlje. Stanje zauzetosti vidimo na internetu i samo jednom predvečer naš čovjek obiđe brodove, provjeri što im treba i naplati vezarinu - kazuje Lovrić.
Upravo kod naplate najčešće dolazi do prijepora s nautičarima, no Zoran Štambuk zadužen za nadzor koncesijskog polja Nozdra mala s istočne strane otoka Kaprije ima zanimljiv pristup.
- Ako netko unatoč jasnom natpisu na bovi ne želi platiti nema nikakve rasprave. Malo se odmaknem od broda i fotografiram da se vide ime i registracija. Vlasnicima kažem da to više nije moj problem i da slučaj ide u ruke odvjetniku. Nakon toga se odmah predomisle i plate, objašnjava nam Štambuk dok nam pokazuje svoje polje. Mi smo gliserom iz Srime stigli u vrijeme ručka pa nismo uznemiravali goste, no Štambuk živi robinzonski na obližnjem otoku Mišjak Mali pa mu obilazak ne pada teško.
Idilična lokacija s tirkiznim pijeskom dubine od 4 do 8 metara ima 18 bova i odlično je zaštićena od svih vjetrova osim juga i levanta. Gosti su većinom stranci s jedrilicama od 40 do 45 stopa.
- Po meni su četiri glavne prednosti ovoga sustava. Prvi je provjera dostupnosti preko interneta, druga je online plaćanje, treća je fleksibilnost u broju sati korištenja, a četvrta je visoki standard izrade bove. Gosti ponekad pitaju za mogućnost narudžbe hrane i pića jer je nekada davno ovim područjem plovio opskrbni brod. Da sam ja vlasnik koncesije uveo bih i takve usluge, ne radi zarade već povećanja atraktivnosti lokacije. Cijena od 187 kuna za noć je za velike brodove dobra, navodi Štambuk pogledom uprtim prema motornoj jahti koja se upravo sidrila među bovama.
Brodice nisu dobrodošle
Prijepor oko granica koncesijskog polja bi se mogao riješiti postavljanjem zastavica koje bi otklonile svaku dilemu, a ovako se na mnogim mjestima vode rasprave o zabrani sidrenja 150 metara od bove. Dario Lovrić kaže:
- Veliki broj plovila se unatoč svim upozorenjima sidri preblizu bovama i stvara se nered. Tu nema pomoći ni od lučke kapetanije ni policije. Naš najveći problem je što koncesija ne dopušta podjelu polja na manja i veća plovila. Broj bova je propisan uvjetima natječaja i nije poticajan za prihvat manjih plovila i onda smo nekonkurentni za brodove 10 - 11 metara. Marine su u tom slučaju puno jeftinije. Radimo na tome da napravimo nekakvu klasifikaciju, ali detalje još ne mogu reći.
Doista, cijena u srpnju i kolovozu kada Adria bove podižu cijene iznosi 300 kuna za brod 7-8 metara, a ako želite da vas mjesto čeka, onda ćete 24 sata najma platiti 656 kuna što je astronomski iznos. Osim što je preskup, predviđeni sustav rezervacije je i nepraktičan jer bi radnik trebao fizički čuvati bovu da se netko drugi u međuvremenu ne priveže što bi izazvalo novi kaos.
No, unatoč navedenim nedostacima, primjena tehnologije u sektoru organiziranih sidrišta bi donijela značajan iskorak u nadzoru provedbe koncesijskih odobrenja i podigla razinu usluge. Trenutno stanje je neodrživo.