Devedesete prošlog stoljeća je "pojeo" rat. Potom je dugo trajao povratak Hrvatske na turističku mapu svijeta. Nije sve išlo po špagu, kako se to danas misli. Gosti su prvo u većem broju stigli u Istru jer je rat nije ni okrznuo, pa stidljivo i na susjedni Kvarner, a onda su im godine trebale da povire u Dalmaciju, "spuste" se niže od Senja. Bio je sretnik onaj koji bi ovdje prodao bilo kakav turistički aranžman. Sve je krenulo uzlazno izgradnjom Dalmatine, da bi turizam napokon zaplovio punim jedrima primanjem Hrvatske u Europsku uniju, kad se počelo i s obnovom zračnih luka.
Prije toga, "led su probili" – nautičari. Oni su otkrili čari Dalmacije i najviše reklamirali CRO turizam: fantastičnu obalu i još ljepše otoke. Za njima su, kako smo se odmicali dalje od rata i svega lošeg što je donio, stigle i poznate face; ili kako ih danas posvuda uobičavaju nazivati – celebrityji. Takvi obično plove na megajahtama, pa smo ubrzo postali i destinacija s naslovnih stranica i udarnih TV termina. Kako spomenuta klijentela želi luksuz i samo luksuz, tako je i ponuda u tom smislu svake godine sve bogatija: moderne marine, vrhunski restorani, trgovine s brendiranom odjećom...
Ukratko, naš turizam, upravo zahvaljujući nautičarima, prolazi transformaciju od masovnog prema individualnom, od stihijskog prema održivom, od onoga u kojem je univerzalnu ponudu zamijenila priča prema kojoj se svakom gostu nastoji udovoljiti sukladno njegovim posebnim prohtjevima. U početku su Jadran preferirali turisti većinom iz zapadnih i središnjih zemalja Europe, no zahvaljujući globalizaciji, a u splitskom slučaju i činjenici da je ovdje s internacionalnim uspjehom pokrenuta jedna megapopularna Ultra, stigli su i drugi. Zato danas nije neobično da u Hrvatskoj sve više jedre Australci, Amerikanci, Brazilci i Čileanci, Novozelanđani… Jadran je malo, ali u svijetu nautike – hvaljeno more. Strane turiste prati nerijetko i strani kapital kroz investicije u nautički turizam, a takav će se trend, primanjem Hrvatske u schengenski granični režim i prelaskom s kune na euro – nastaviti.
Kadar je ključan
Koje su godine ključne za razvoj nautičkog turizma u Hrvatskoj?
– Sve je krenulo negdje 2005., 2006., godine. I od tada se baš radi nautičara, cijela turistička sezona produžila. Ona zahvaljujući njima starta uoči Uskrsa, a traje negdje do berbe maslina, makar nautičari dolaze u Split i tijekom cijele godine – kaže Marko Rogošić, voditelj prodaje u tvrtki "Euromarine" za splitsko područje. "Euromarine" je jedna od jedanaest čarter tvrtki u splitskoj ACI marini. Zbog njihovih aktivnosti u Uvali baluni, prije koju godinu je napravljen i montažni terminal.
Zašto najam plovila u Hrvatskoj doživljava tako streloviti uzrast? Kako to da smo u nautičkom turizmu postali velesila?
– Puno je razloga. Prvi je dobra povezanost Hrvatske s najrazvijenijim državama Europe i ljepote Jadrana. Što se samog Splita tiče, tu veliku ulogu igra blizina zrakoplovne luke. Zatim, otoci srednje Dalmacije su stvarno nešto posebno. Ovdje se nautičar uvijek osjeća sigurno. U splitskoj mu je ACI marini na raspolaganju sva infrastruktura – objašnjava Marko, pa napominje da iz godine u godinu u nautičkom turizmu uživaju sve mlađi gosti. Posebno su popularni tzv. party brodovi, izleti do poznatih jadranskih atrakcija poput Modre špilje na Biševu i tjedna krstarenja pod paskom skipera. Zato su kapetani turističkih brodova i skiperi postali danas ključnim kadrovima u nautičkom turizmu, međutim...
– Nedostaje ih. Što se tiče tvrtke u kojoj ja radim, u tom smislu nemamo problema, ali općenito nitko mlade ne priprema za ta sve više cijenjena i tražena zanimanja. Ne može se dogoditi da učenici srednje pomorske škole nikada nisu imali priliku razviti jedro, a u pravilu je, nažalost, tako. Ne samo da kaskamo u izobrazbi kadrova za nautički turizam, nego je tako i što se zakonodavstva tiče. Prepisujemo često zakone koje imaju drugi, a oni se u danim situacijama ovdje pokažu neprimjenjivima – veli Rogošić.
Turci uče od nas
Najvažnije je da državni i privatni obrazovni sustav, u grani turizma u kojoj postižemo najbolje rezultate na svijetu, osmisle teoretski i praktični program za buduće kapetane i skipere, tim više jer ta zanimanja odlično kotiraju na tržištu rada.
I dok država kaska za poduzetnicima u turizmu, drugi već uče od nas. Sjećate se kad su se jedno vrijeme ovdje uvozili jedrenjaci iz Turske leva-leva. Plovilo bi se na njima par godina, vozilo turiste duž Jadrana, pa nabavljalo novi gulet. Najam takvih brodova s kapetanom i posadom bio je pravi hit.
– Sad su se stvari okrenule. Turci su ti koji u nas dolaze nabavljati brodove. Radi se o tome da naše agencije za najam plovila u pravilu imaju jako dobre, nove brodove koje nabavljaju na leasing. Kad on istekne, brodovi se prodaju Turcima, a njihova je prosječna starost četiri godine, dok je u Turskoj – deset. Turci ovdje cijele godine dolaze po takve brodove zato što znaju da su oni jako dobro održavani, jer su standardi u nautičkom turizmu po tom pitanju u nas na najvišoj razini. Osim toga, bliži smo od Italije, a tamo su brodovi skuplji nego ovdje – kaže Rogošić.
Treba li krenuti snažnije i s malom brodogradnjom? Da sami gradimo brodove, iznajmljujemo ih i održavamo, opskrbljujemo...
– To je sve jedan veliki lanac. On već funkcionira na svoj način. Kažem, prvo treba urediti zakonodavstvo i obrazovati potreban kadar, pa će i ostalo doći na svoje mjesto. Netko treba animirati našu mladost za ta zanimanja. Voditelj baze je jedno od takvih, doduše, njegovi su zadaci u svakoj čarter tvrtki nešto drugačiji, ali svakako bi bilo dobro da profesionalci iz te branše svoje znanje prenose mladima – uvjeren je Rogošić.
Zahtjevno tržište
Ima li nereda na moru? Unose li ga mladi nautičari?
– To je uvijek pitanje neiskustva, neznanja, makar generalno govoreći, nautičari su vrlo zahvalni turisti. Prvo, većina ih poštuje destinaciju u koju je došla i čuva more, prirodu, a drugo, interesira ih naša kulturna baština. Konkretno, ja u posljednje vrijeme forsiram kaštelansku turu, jer je ona, prvenstveno Amerikancima, najinteresantnija zbog činjenice da je tu nastao popularni zinfandel ili kako ga mi zovemo – crljenak – veli naš sugovornik.
Rezervacije u nautičkom turizmu, uvjete i duljinu sezone, danas uvelike diktiraju internetske platforme kao što su Booking Manager, MMK, NauSYS..., a Split im je zbog činjenice da se ovdje nalazi većina svjetske čarter flote posebno zanimljiv. Je li ulaganje u najam plovila isplativa investicija s obzirom na to da nautički turizam na Jadranu ima stabilan rast?
– Generalno govoreći je, ali treba napomenuti da to nije kao nekada, jer su se standardi jako podigli. Morate imati nove i dobre brodove, i isto tako ih vrhunski održavati, kako bi vam se na kraju posao isplatio. Tržište je sve zahtjevnije, a gosti ocjenjuju kvalitetu usluge. Nikakve improvizacije više ne dolaze u obzir. Ovo je lijep, ali i odgovoran posao – zaključuje priču iz splitske ACI marine Marko Rogošić.