Sjajan program posvećen očuvanju i promociji pomorske baštine Kvarnera pripredili su organizatori festivala Fiumare 2024. koji se proteklih dana odvijao u Rijeci.
Uz brojna događanja na otvorenom i u mnogim ustanovama, održana je dvodnevna konferencija "15 godina sustavnog očuvanja i revitalizacije pomorske baštine na Kvarneru i Istri i 10 godina rada i djelovanja Koordinacije udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre" kojoj je domaćin bio Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka.
Kako piše portal fiuman.hr, prvi dan konferencije bio je posvećen Kvarneru i Istri odnosno predstavljanju realiziranih projekata i primjera dobre prakse iz Rijeke, Rovinja, Lovrana, Crikvenice, Jadranova, Mošćeničke Drage, Krka, Malog Lošinja, Malinske, Kostrene, Lopara, Raba, Kraljevice, Bakra, Selca, Klenovice i Cresa.
Drugoga dana su se kolegama iz Umaga i Velog Lošinja u prezentaciji realiziranih i budućih projekata, udruga i manifestacija pridružili i dalmatinski kolege iz Betine, Murtera, Splita, Zadra, Biograda na moru, Milne, Vrboske, Novigrada, Murtera, Sumartina i Komiže.
- Prvu konferenciju o očuvanju i revitalizaciji hrvatske pomorske baštine obilježilo je ono što nas najjače veže – strast, ljubav i entuzijazam prema ovom dijelu našeg nasljeđa. Bilo je izuzetno zanimljivo vidjeti na koliko se različitih načina interpretira i vrednuje pomorska baština od primjera s Krka gdje se u interpretacijskom centru svakodnevno mogu vidjeti vještine brodomaketara Željka Skomeršića pa do muzeja bez postava – virtualnog Juxta Mare muzeja koji posjetitelja “prati” kroz šetnju obalom grada Raba, a tu je i jedinstveni primjer plovećeg muzeja, obnovljenog jedrenjaka “Nerezinac” iz Malog Lošinja.
U Dalmaciji imamo budući interpretacijski centar koji o pomorskoj baštini progovara fokusirajući se na pojedinca kao što je to slučaj u Sumartinu koji će ispričati priču o izumitelju Mariju Puratiću ili pak sjajan primjer muzeja na otvorenom u Betini gdje se Muzej betinske drvene brodogradnje uspio izboriti za koncesiju i upotrebu pomorskog dobra u svrhu korištenja privezišta za prezentaciju tradicijskih drvenih brodica u funkciji muzejskih izložaka.
Sva izlaganja i primjere dobre prakse namjeravamo objediniti u separatu Pomorskog zbornika koji će biti konkretan rezultat ove konferencije i poticaj da sljedeći put bude još više sudionika i tema - kazao je suradnik Koordinacije Jakov Karmelić.
Razgovaralo se velikom broju interpretacijskih centara realiziranih financijskim sredstvima EU fondova te se postavilo pitanje nastavka funkcioniranja i održavanja bez tih sredstava nakon završetka projekata, podcrtan je problem neadekvatnog planiranja u kojem se sadržaj postava prilagođava unaprijed definiranom prostoru, apostrofiran je odnos kustosa i arhitekta koji uvelike utječe na kvalitetu postava.
Sudionici su se jednoglasno složili da je iznimno važno što brže i učinkovitije prenijeti misiju očuvanja pomorske baštine na nove generacije jer je na svojim leđima većim dijelom trenutno nosi treća dob.
Govorilo se o potrebi da se broj obnovljenih tradicijskih barki značajno poveća te da se poboljša nezadovoljavajuće stanje po pitanju opremanja barki i sudjelovanja na manifestacijama onih koji su obnovljene u sklopu projekata jer su upravo regate ključne za privlačenje mlađih generacija i izravno prenošenje znanja.
Kao jedan od glavnih zadataka oko kojeg su se svi prisutni usuglasili svakako je dobivanje koncesija za dijelove luka u kojima će se na vezu isključivo nalaziti tradicijske barke tretirane na povlašten način kao što je slučaj u Betini i Cresu, te manjim dijelom Krku. Utvrđeno je da se još puno treba raditi na autentičnijoj obnovi barki kao i opremanju (od konopa, bokobrana, boja koje se koriste te materijala jedara). Imperativ je zadržati autentičnost istovremeno uzimajući u obzir ustupke koji će olakšati obnovu i motivirati vlasnike tradicijskih brodica.
Ljubomir Radić, ravnatelj Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu istaknuo je važnost održavanja ovakve konferencije:
“S obzirom na to da nemamo nacionalni pomorski muzej umrežavanje svih nas koji radimo na očuvanju pomorske baštine je izuzetno važno. Smatram da bi bilo dobro da se osnuje forum kojem će glavni cilj biti kontinuirano umrežavanje, razmjena iskustva i znanja te brže i kvalitetnije suradnje”, prenosi Fiuman.hr.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....