Riječ je o sredstvima iz EU fondova i Državnog proračuna, isplaćenima preko Vladine Agencije za plaćanja u poljoprivredi, koja je ujedno zadužena i za kontrolu poljoprivrednika na terenu, piše Slobodna Dalmacija. U Dalmaciju je otišlo samo 386 milijuna kuna.
Iz Ministarstva poljoprivrede objašnjavaju da to i nije toliko čudno budući da novci idu na hektare obradivog zemljišta, kojih je u Dalmaciji neznatno u odnosu na ostatak države, pogotovo Slavoniju. Naime, od ukupno milijun hektara u Hrvatskoj, na Dalmaciju otpada niti 90.000!
Glavninu europskih sredstava na jugu države su zato povukli "ribari" (iz Europskog fonda za ribarstvo op.a.), odnosno tvrtke koje se bave uzgojem i preradom ribe. "Cromaris" iz Zadarske županije, s 18,5 milijuna kuna poticaja, na samom je vrhu liste dalmatinskih tvrtki koje su lani dobile najviše sredstava. Riječ je o tvrtki iz grupacije "Adris" u izrazitoj ekspanziji koja je, prema prodanoj količini ribe, među top 10 proizvođača brancina i orade u svijetu, a lani su krenuli i s uzgojem tune. Hrvatsko je tržište ograničeno, pa 70 posto prodaje plasiraju kroz izvoz...
U "najribarskijoj" od svih županija, Zadarskoj, smještena je i druga tvrtka koja je povukla najviše potpora. Riječ je o firmi generala Ante Gotovine,Pelagos Net Farma, kojoj je lani (zaključno s listopadom 2016. godine op.a.) isplaćeno osam milijuna kuna. General se, podsjetimo, uspješno "otisnuo" u poduzetničke vode 2013. godine, kad je s dugogodišnjim prijateljem Milanom Mandićem odlučio uložiti novac u uzgoj ribe. Osnovali su najmlađu hrvatsku tvrtku za uzgoj tune, a koncesiju trenutačno imaju kod Lavdare Vele u zadarskom akvatoriju.
General Gotovina koji, inače, nije sklon medijskom eksponiranju, i jučer je bio škrt na izjavama. Na pitanje o uspješnosti i poslovanju tvrtke rekao nam je samo kako je "svaki dan, novi dan" ili, drugim riječima, borba kad si poduzetnik. Za sva ostala pitanja uputio nas je na direktora Nenada Horvata koji je bio nedostupan.
Nažalost nismo uspjeli doći ni do Claudea Jambrušića, poslovnogčovjeka kojeg se u javnosti popularno zove kraljem hrvatskih pašnjaka, što nije ni čudno kad se uzme u obzir da u zakupu ima više od 6408 hektara, od čega je polovica u okolici Udbine. Jambrušić je "nanjušio" dobar posao i od travnja do lipnja ušao vlasnički u više tvrtki. Ovaj poduzetnik stoji tako iza dva privredna subjekta koja su ostvarila poprilične poticaje u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Riječ je o zadruzi "Planina", koja je lani dobila 7,5 milijuna kuna potpore i tvrtki "Eko uzgoj Biokovo" koja se bavi uzgojem bivola i goveda, a isplaćena su joj dva milijuna kuna. Jambrušić je izjavljivao da svu dobit ulaže u proširenje stočnog fonda, a cilj mu je doći do 4000 grla stoke u sljedećih pet godina.
Kad je stočarstvo u pitanju, na listi 10 poljoprivrednika s najizdašnijim poticajima u Dalmaciji našao se i Ivica Ćubelić iz Mazina kraj Gračaca, koji se također bavi uzgojem goveda i bivola.
"Prave" poljoprivredne tvrtke na području Dalmacije koje su uspjele razviti svoje poslovanje zahvaljujući spomenutim poticajima su Vigens d.o.o. i "Vrana", obje na području Zadarske županije. Prva se bavi proizvodnjom mlijeka i uspjela je povući značajnih 6,6 milijuna kuna. "Vrani", koja je najpoznatija po proizvodnji konzumnih jaja, te voća i povrća lani je, pak, isplaćeno 2,5 milijuna kuna poticaja.
Top 10
Pelagos Net Farma d.o.o. (Zadarska županija)a 8.083.042,57 kn
Planina braniteljska zadruga (Splitsko-dalmatinska) 7.466.400,37 kn
Vigens d.o.o. (Zadarska županija) 6.635.836,55 kn
Sardina d.o.o. (Splitsko-dalmatinska) 5.989.436,12 kn
Eco Bos d.o.o. (Splitsko-dalmatinska). 5.890.597,01 kn
Eko Zrmanja (Šibensko-kninska) 5.244.260,72 kn
Hama d.o.o. (Splitsko-dalmatinska) 5.123.992,67 kn
Conex d.o.o. (Splitsko-dalmatinska) 3.848.111.63 kn
Ivica Ćubelić (Zadarska županija) 3.704.159,40 kn