Zelena energetska zadruga (ZEZ) je uz podršku desetak organizacija aktivnih u građanskoj energiji, ususret izborima za zastupnike u Hrvatski sabor i Europski parlament, vodećim političkim strankama uputila zahtjeve za razvoj energetskih zajednica i građanske energije u Hrvatskoj.
Kako navode u dopisu, energetske zajednice su uvedene u hrvatski zakonski okvir na temelju direktiva Europske unije iz paketa mjera "Čista energija za sve" s ciljem da se građanima omogući aktivno sudjelovanje na tržištu energije. Energetske zajednice omogućuju građanima, poduzetnicima i javnim ustanovama da izravno uzmu proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u svoje ruke i tako postanu energetski neovisniji, štede na energiji, postanu otporniji na krize i pozitivno utječu na lokalne zajednice u kojima žive i djeluju.
Također navode kako je od uvođenja energetskih zajednica u hrvatski zakonski okvir 2021., tek u proljeće 2024. osnovana prva energetska zajednica, i to uz značajne napore i utrošak ljudskih i financijskih resursa nekolicine stručnjaka kroz razdoblje od godinu dana. Uzrok tome je, ističu, kompliciran proces i nepostojanje podrške u osnivanju, ali i kasnijem razvoju zajednice. To je posebno problematično zato što bi energetske zajednice trebale građanima bez iskustva u energetskom sektoru omogućiti ulaganje i korištenje pogodnosti obnovljive energije, a upravo bi na njih ovakvi uvjeti mogli najviše obeshrabriti.
Obnovljivi izvori energije kao zajednička dobra
ZEZ i partnerske organizacije zato su prema anketama vodećim političkim strankama (HDZ, SDP, Možemo, Most, Domovinski pokret) uputile četiri prioritetna zahtjeva za razvoj energetskih zajednica i građanske energije u Hrvatskoj:
1. Proces registracije energetskih zajednica učiniti jednostavnim i priuštivim i za grupe građana koji nisu (energetski) stručnjaci te uspostaviti sustav potpore u tom procesu.
2. Osigurati financijsku podršku energetskim zajednicama iz raspoloživih fondova uz primjenu pravila državne pomoći kako bi se mitigirala rizičnost projekata energetskih zajednica i potaknuo njihov razvoj i stabilan rast.
3. Osigurati da energetske zajednice na jednostavan način mogu proizvodnjom energije smanjiti račun za električnu energiju svojim članovima, izravno dijeliti energiju s članovima te sklapati ugovore o kupnji energije izravno s drugim akterima na tržištu.
4. Učiniti gradove i općine predvodnicima razvoja građanske energije osiguranjem uključenja građana i energetskih zajednica u projekte obnovljive energije na javnim površinama i krovovima.
Istaknuli su i kako energetska tranzicija podrazumijeva značajne promjene u društvu koje je nemoguće uspješno postići bez podrške i prepoznavanja uloge građana i lokalnih zajednica. Obnovljivi izvori energije, poput sunca, vjetra, vode ili geotermalne energije, dostupni su svima kao zajednička dobra, a njihovo korištenje kroz projekte energetskih zajednica, u svrhu zadovoljavanja osnovnih energetskih potreba, jamči da će proizvedena energija i time ostvarena korist biti zadržana u našim lokalnim zajednicama, što je svima u interesu.
Koristi od energetskih zajednica
U dopisu navode i kako energetski zajednice:
- omogućuju da su građani uključeni u donošenje odluka o vlastitoj proizvedenoj energiji, njenom korištenju i cijenama, čime se štite od kriza;
- doprinose povećanju svijesti i znanju o efikasnijem korištenju energije te mijenjaju ponašanje i životne navike svojih članova prema održivijim;
- doprinose diverzifikaciji izvora energije te prihvaćanju obnovljivih izvora u lokalnim zajednicama;
- surađuju sa socijalnim službama na rješavanju problema energetskog siromaštva;
- kreiraju lokalna "zelena" radna mjesta i doprinose dugoročnim uštedama energije;
- mogu donijeti dva do osam puta veći povrat za lokalno gospodarstvo od projekata vanjskih ulagača;
- imaju važnu ulogu u poticanju snažnijeg, zdravijeg, otpornijeg i energetski samodostatnog društva;
- mogu pridonijeti financiranju energetske tranzicije – njihov kapacitet do 2030. godine iznosi do 240 milijardi eura.
Dopis političkim strankama potpisuju: Zelena energetska zadruga (ZEZ), ZEZ Sunce, Hrvatska energetska tranzicija (HET), Apsyrtides energetska zadruga, Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), REGEA - Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, Pokret otoka, Energetska zadruga NOVI OTOK KORČULA, Udruga Bez granica, Greenpeace u Hrvatskoj, Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG), Moja energetska zajednica - MEC.
U ZEZ-u također ističu kako su na raspolaganju svim zainteresiranim političkim kandidatima za dodatne informacije i savjetovanje o temi energetskih zajednica i građanske energije kako bi pronašli rješenja za njihov brz i učinkovit razvoj u Hrvatskoj.