Vrijeme je od berbe šipaka koji su ove jeseni dobro rodili u dolini Neretve. Za razliku od unatrag dvadesetak godina kada su se stabla šipaka mogla vidjeti samo u vrtovima i uz rubove okućnica danas se šipci sve češće uzgajaju i na plantažama. Šipak je iznimno dobra voćka koja malo traži a puno daje-rekli su nam uzgajivači ovog mediteranskog voća sa kojima smo razgovarali. Oko šipaka nema puno posla, rezidba u rano proljeće, košnja trave, gnojidba i eventualno zalijevanje tijekom ljeta. Jedini problem je što se dugo čeka na rod. Od sadnje pa do prve značajnije berbe može proći i do pet godina.
Voćka šipka je promjera 5-12 cm, te se unutar nje nalazi oko šestotinjak crvenih sočnih sjemenki. Šipak ili nar često nazivaju i eliksirom mladosti zbog njegove jedinstvene sposobnosti da usporava starenje, odnosno oksidaciju DNA stanica ljudskog organizma. Neki svjetski nutricionisti proglasili su šipak superjunakom među voćkama upravo zbog njegova utjecaja na ljudsko zdravlje.
Studije pokazuju da sadrži bogatstvo antioksidanata, a povećana konzumacija povezana je sa poboljšanjem kardiovaskularnog statusa, usporavanjem gubitka hrskavice što bi moglo utjecati na usporavanje artritisa, kao i sa povoljnim djelovanjem na prostatu, krvni tlak, Alzheimerovu bolest, plodnost i starenje. Istraživanja potvrđuju da redovna konzumacija šipka usporava starenje. Sok od šipka dobar je za skidanje viška kilograma, pa se često koristiti u dijetama.
Na plantažama šipka u dolini Neretve dominiraju dvije vrste ciparski i barski sladun tu je i hercegovački glavaš te konjski zub koji spada među najstarije sorte šipaka.