Izgradnja hidroelektrane Dabar se nastavlja čime projekt Gornji horizonti ulazi u novu fazu. Dolina Neretve, nekada prozvana hrvatskom Kalifornijom mogla bi tako postati beživotna slana pustinja. Naime, zbog prodora slane vode u podzemne vodotokove suše se pojedine sorte mandarina a zaslanjenje tla smanjuje obradive poljoprivredne površine namijenjene intenzivnoj sadnji povrtlarskih kultura.
Kako se već pisalo Vlada Republike Srpske potpisala je ugovor s Kinezima o financiranju i izgradnji hidroelektrane Dabar, snage 251,80 gigavata po satu proizvodnje električne energije čija je vrijednost 190 milijuna USD. Hidroelektranu će, prema ovom dogovoru, graditi kineska kompanija China Energy Gezhouba Group, a kreditirat će je kineska državna banka Eskim, na osnovu garancija Republike Srpske.
Podsjetimo, projektom hidroenergetskog korištenja voda Gornji horizonti, predviđena je izgradnja triju hidroelektrana - Dabar, Nevesinje i Bileća. Riječ je o projektu koji je izazvao je veliku zabrinutost u Hrvatskoj, poglavito u dolini Neretve, jer se strahuje da će preusmjeravanje slatke vode uništiti neretvansko ušće i kompletan donji tok.
Ekolozi i ljubitelji prirode sa obadvije strane granice slažu se kako će Hidroelektrana Dabar u Republici Srpskoj ostaviti bez dostatnih količina vode područje uz dolinu Neretve, što će dugoročno biti katastrofalno za poljoprivrednu proizvodnju, ali i opstanak ljudi na ovim prostorima.
Uz neretvanske poljoprivrednike Gornji Horizonti ugrožavaju i malostonske školjkare. Naime, zbog manjeg dotoka slatke vode u Malostonski zaljev remeti se omjer saliniteta vode, što je iznimno važno za razmnožavanje i uzgoj kamenica i mušula. Osim što je ugrožena poljoprivredna proizvodnja i školjkarstvo bez pitke vode moglo bi ostati više od 150 tisuća stanovnika Dubrovačko-neretvanske županije jer zbog niskog vodostaja Neretve poglavito u ljetnim mjesecima presušuju brojna kraška vrela i izvori, koji su povezani sa izvorom u Prudu, sa kojega se napaja Regionalni vodovod Neretva- Pelješac-Korčula-Lastovo-Mljet.
Upravo je Hidroelektrana Dabar najveći elektroenergetski projekt Republike Srpske a projekt predviđa prebacivanje voda iz Gatačkog i Nevesinjskog polja, preko Dabarskog i Fatničkog polja u akumulaciju Bilećkog jezera, zbog čega rijeka Neretva ostaje bez vode. Što se radi u Dabru pogledajte u videu koji je na svom facebooku objavio Ilija Tamindžija.
Da je Neretva zaslanjena potvrđuju i ribari koji sve češće čak i uzvodno od Metkovića love lignje, meduze i iverke, organizme koji žive isključivo u morskoj vodi a klin slane vode dopire uzvodno čak do Počitelja.
Uzaludni su dosadašnji apeli ekologa da je na djelu namjerno i planirano skretanje voda iz njihovog prirodnog toka, da će gradnjom brana neretvanska dolina postaje potpuno slana, Hutovo blato će nestati, Čapljina i Metković će ostati u središtu slane pustinje a bit će uništen i Malostonski zaljev.
Posljedica je to preusmjeravanja vode iz rijeke Neretve u sliv Trebišnjice kako bi mogle raditi i struju proizvoditi tri hidroelektrane u istočnoj Hercegovini, u sklopu famoznog projekta Gornji horizonti. Nedostatak vode u Neretvi nužno povlači problem zaslanjenja tla, s čime se Neretvani godinama bore, a što bi u konačnici pitomu i plodnu dolinu moglo pretvoriti u slanu pustinju.
Na problem Gornjih horizonata, konkretno gradnju HE Dabar upozorio je ovih dana gradonačelnik Opuzena, Ivan Mataga. Ističe kako se BIH odnosno Vlada Republike Srpske nisu pridržavali ESPOO konvencije. Nije se provodila javna rasprava kod nas, niti su jasno definirani parametri koliko će se kubika vode iz vodnog potencijala Neretve i njenih pritoka preusmjeriti, neslužbeno se spominje nekih 20-30%. Da ne govorimo o podzemnim vodama i staništima unutar njih odnosno utjecaju zahvata na okoliš.
Iako trenutno ne koristimo za navodnjavanje vodni potencijal velike Neretve koja u Opuzenu protiče u ljetnim mjesecima u prosjeku 50-70m3/s, samo preusmjeravanje 20-30% neće bitno utjecati na vodni potencijal što se tiče navodnjavanja, ali indirektni utjecaj povećanja slanoće zbog smanjenog dotoka svježe vode itekako će biti utjecajan, pogotovo u ljetnim mjesecima, upozorava Mataga.