Konačno je pala kiša u neretvanskoj dolini.
Na žalost, prekasno za brojne poljoprivredne kulture, poglavito mandarine, čiji je urod zbog dugotrajne suše prepolovljen a zrioba ubrzana pa ovogodišnja berba ide prema svome kraju. Kasne sorte mandarina i klementine pokazuju znakove usahlosti, dehidracije i prisilne zriobe.
Osim mandarina suša je negativno utjecala i na masline, jagode, kupusnjače, pa bi zbog nemogućnosti navodnjavanja poljoprivrednih kultura na neretvanskoj poljoprivredi mogla nastati šteta od 150 do 200 milijuna kuna, procjena je udruge Neretvanska mladež, koja okuplja poljoprivrednike iz doline Neretve.
- Apsurdno je da tolike količine vode koju nosi tok rijeke Neretve, tik uz poljoprivredna zemljišta, završi u moru, umjesto da je voda dostupna svakom korisniku poljoprivrednog zemljišta, ističu u ovoj udruzi.
Nije tajna da se poljoprivrednici u dolini Neretve već dugo godina susreću s problemom nedostatka kvalitetne vode za navodnjavanje poljoprivrednih kultura. Iako je svima poznat položaj doline rijeke Neretve sa svim svojim pritocima, javnost očito nije upoznata s činjenicom da poljoprivredni proizvođači godinama “muku muče” s navodnjavanjem svojih poljoprivrednih kultura. Razina soli u kanalima za zalijevanje je čak tri puta veća od dozvoljene pa takva voda nije za upotrebu u poljoprivredi.
Zašto je tako, pitaju se ovdašnji poljoprivrednici koji su protekla dva mjeseca gledali u nebo, iščekujući spasonosnu kišu.
Problem je u - propisima
Čini se da glavni problem nemogućnosti navodnjavanja parcela u dolini Neretve leži u kanalima za navodnjavanje.
- Kanali u sustavu nisu kategorizirani kao kanali za navodnjavanje, nego kao kanali za odvodnju. Voda se u sustav ne počinje pumpati po potrebi, nego po godišnjem planu kada je potrebno aktivirati sustave odvodnje, pojašnjavaju u udruzi Neretvanska mladež.
Zašto još uvijek kanali u melioracijskom sustavu nisu kategorizirani kao kanali za navodnjavanje, iako se u tom sustavu odvija intenzivna poljoprivredna proizvodnja - pita se agronom Željko Bjeliš, koji je o ovom problemu izvijestio nadležne državne i regionalne institucije.
- Poznato je da za uspješnu poljoprivrednu proizvodnju treba ispuniti dva osnovna preduvjeta, a to su tlo i voda. Tlo – zemljište je tu, nastalo ljudskim radom. Međutim vode, posebno kvalitetne vode za navodnjavanje poljoprivrednih kultura, nemamo. Vrlo često se događa da su poljoprivrednici primorani koristiti vodu loše kvalitete, pa čak i neispravnu vodu za navodnjavanje.
Iz godine u godinu, posebno u proljeće, javlja se problem s nedostatkom vode u tlu. Zadnje dvije godine suho razdoblje počinje već u ožujku i kada dođe vrijeme sadnje povrtlarskih kultura krajem ožujka i početkom travnja, poljoprivrednicima nije dostupna kvalitetna voda za navodnjavanje, upozorava Bjeliš, koji podsjeća na to da se posljednjih godina intenzivirala proizvodnja jagoda koje imaju veliku potrebu za kvalitetnom vodom. Mandarina kao višegodišnja kultura traži dovoljne količine vode tijekom cijele godine. To je ove godine izostalo pa je kao izravna posljedica suše još od veljače smanjeni ukupan urod mandarina koji će biti značajno niži od predviđenog, tek nešto više od 20 tisuća tona.
Kupusnjače traže vodu od sredine ljeta, kroz jesen i zimu. Trenutno zbog nedostatka vode u tlu pate jagode, kupusnjače i mandarine, ističu u udruzi, posebno naglašavajući projekt navodnjavanja “Glog”, koji je pušten u rad, ali nije od velike koristi ovdašnjim poljoprivrednicima.
Umjesto vode - sol
- Ove godine pušten je u rad i novoizgrađeni sustav za navodnjavanje – Glog. Voda koja se trenutno nalazi u tom sustavu i koja se isporučuje korisnicima je vrlo loše kvalitete, zapravo slana je i nije za pogodna za zalijevanje, ističu poljoprivrednici, koji pitaju nadležne zašto ih nisu informirali o lošoj kvaliteti vode u sustavu koja uništava poljoprivredne kulture i dugoročno onečišćuje poljoprivredno zemljište.
Ako u dolini Neretve želimo intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju, na poljoprivrednom zemljištu, i državnom i privatnom, moramo poljoprivrednim proizvođačima omogućiti dostupnost kvalitetne vode za navodnjavanje. Uzgoj poljoprivrednih kultura temelji se i na poštivanju agro-rokova, što znači da se određene kulture ne mogu uzgajati po planu navodnjavanja onoga tko upravlja vodama, nego situacija treba biti obrnuta, zaključuje agronom Željko Bjeliš.