Državne parcele u dolini Neretve uskoro će na javni natječaj po novim odredbama Zakona o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem. Vlada RH usvojila konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona koji će u konkretnu primjenu odmah po okončanju saborske procedure. Glavne odrednice novog Zakona odnose se na obvezu dostave i izrade gospodarskih programa, elektroničku provedbu javnog natječaja, uspostavljanje novog sustava bodovanja u skladu sa strateškim ciljevima, uz obavezu raspisivanja natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta u roku od tri mjeseca. Navedene izmjene i dopune Zakona imaju za cilj smanjenje postojećih administrativnih zapreka te ubrzano, učinkovito, pravedno i transparentno raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države.
Izmjene predlažu sustav bodovanja koji nagrađuje dosadašnje uredno ispunjavanje ugovora, vrednuje doprinose razvojnim ciljevima, osobito potrebu boljeg povezivanja ratarstva i stočarstva te sadnju trajnih nasada i visokovrijednih povrtnih kultura uz poticanje prerade. Skraćuju se rokovi obrade natječaja i predviđa digitalizacija prijava.
Novi Zakon ne propisuje privremeno korištenje kao oblik raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, a jedinice lokalne samouprave su dužne u roku od tri mjeseca od dobivanja suglasnosti na Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspisati javni natječaj za zakup slobodnog poljoprivrednog zemljišta i onog koje se koristi bez valjane pravne osnove te u istom roku raspisati javni natječaj za zakup ukoliko su već dobile suglasnost na Program.
Valja napomenuti da se na području grada Opuzena državne parcele koriste upravo na temelju privremenog zakupa što po novim zakonskim odredbama neće biti moguće. Tako će se najkasnije do ljeta početi sređivanje stanja sa zakupom državnog poljoprivrednog zemljišta čiji su ugovori odavno istekli. Podsjetimo, prošle godine opuzenska gradska vlast raspisala je natječaj za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta od čega su vrlo brzo odustali.
Aktualnim Zakonom iz 2018. godine raspolaganje poljoprivrednim zemljištem prepušteno je jedinicama lokalne samouprave koje su na temelju zakona utvrdile obujam i namjenu državnog poljoprivrednog zemljišta na svom području i donijele programe raspolaganja kao temelj za nacionalni registar poljoprivrednog zemljišta. Do danas je izdano 370 suglasnosti na programe raspolaganja i objavljeno 118 natječaja za zakup od strane jedinica lokalne samouprave. U međuvremenu je izrađen Nacrt strategije poljoprivrede do 2030. godine, kao i Prijedlog nacionalnog strateškog plana za razdoblje od 2023. do 2027. godine te su predložene izmjene ovog, jednog od najznačajnijih propisa, kao nikad dosad usklađene s rezultatima analiza i dijaloga s različitim dionicima-pojašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede.
Ako gradovi i općine ne donesu Programe raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem i ne raspišu javne natječaje za zakup to će umjesto njih učiniti Ministarstvo poljoprivrede a sredstva od tog raspolaganja postaju prihod državnog proračuna umjesto prihod jedinica lokalne samouprave. Maksimalna površina koja se može dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi ne utvrđuje se Programom već ju može odrediti jedinica lokalne samouprave u svakom pojedinom javnom natječaju za zakup s obzirom na specifičnosti poljoprivrednog zemljišta koje je predmet natječaja, pri čemu se za površine veće od 50 ha propisuju dodatni uvjeti prihvatljivosti. Radi bolje kontrole postupka u Povjerenstvo za provedbu natječaja za zakup i prodaju uključuju se kao članovi po jedan predstavnik županije na području koje se zemljište nalazi i Ministarstva poljoprivrede.
Preciznije se uređuje rok zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske vezano za pojedine vrste poljoprivredne proizvodnje te se propisuje rok od 25 godina za trajne nasade i rok od 15 godina za ostale vrste poljoprivredne proizvodnje pri čemu je propisana i mogućnost produljenja tih rokova za isto razdoblje.
Za ostvarivanje prava prvenstva u natječajima za zakup, uvodi se sustav bodovanja, prednost ostvaruju ponuditelji s najvećim brojem bodova od ukupno mogućih 100 bodova,a najveći broj bodova ostvaruju ponuditelji koji na poljoprivrednom zemljištu kao najvrjednijem i ograničenom resursu stvaraju dodanu vrijednost (stočarska proizvodnja, trajni nasadi, prerada), dosadašnji posjednici, domicilni te mladi nositelji Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
