Dugo najavljivani siječanj nove 2024. godine napokon je stigao, a s njim i velike promjene u prikupljanju, naplati i odvozu otpada sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom. U Gradu Korčuli pripreme za novi sustav gospodarenja otpadom započele su već početkom prošle godine, prije gotovo pet mjeseci pilot projekt pokrenut je na rubnim dijelovima Grada te na čelu s korčulanskim komunalnim društvom Hober i direktorom Markom Milatom.
Jasno je već Korčulanima da je novi način gospodarenja otpadom u mnogočemu bolji od onog starog, u prvom redu potiče primarnu selekciju otpada već u kućanstvima, a građanima pruža i mogućnost kontroliranja troškova i to na vrlo jednostavan način, što više odvojite i reciklirate i račun će biti manji, da ne govorimo o ekološkoj strani priče. Ipak, svaka je promjena bolna, pogotovo ona koja se ne provodi od temelja, a pritom mislimo na reciklažno dvorište koje na otoku nema još samo Korčula. Mijenjati kompletnu filozofiju i sustav gospodarenja otpadom bez reciklažnog dvorišta pothvat je koji se rijetko viđa.
Znao je u što se upušta Marko Milat kad se prije dvije godine javio na natječaj za direktora KTD-a Hober. Milat je jedan od najdugovječnijih Hoberovih djelatnika, uskoro će biti 22 godine da radi u firmi, od toga je osam godina bio direktor za vrijeme gradonačelnika Duhovića, a u novom mandatu na čelu Hobera je već dvije godine. Dvije vrlo izazovne godine budući da je predvodnik promjena, a godina koja je pred nama bit će još turbulentnija. Zamolili smo ga da nam odgovori na nekoliko pitanja koja muče stanovnike Grada Korčule.
U tijeku je primjena novog sustava gospodarenja otpadom, jeste li zadovoljni dinamikom promjena, što se događa na terenu?
Milat: U tijeku je završna faza prijelaznog perioda, još je uvijek u tijeku podjela individualnih spremnika. O primjeni novog sustava najbolje govori primjer Čare i Zavalatice, rubni dijelovi Grada Korčule. Tamošnji korisnici imaju već sva tri individualna spremnika, zeleni za miješani otpad, žuti za plastiku i plavi za papir kao i kućne kompostere pa smo njih odabrali za pilot projekt u kolovozu, preko noći smo uklonili sve spremnike, odnosno kontejnere s javnih površina. U početku je bilo problema, negodovanja korisnika, no nakon gotovo pet mjeseci rezultati su iznenađujuće dobri, mogu reći odlični! Usluga je pravednija i kvalitetnija, stanje na terenu je puno bolje, javne površine su urednije nego što su bile, korisnici koji nisu bili u evidenciji su prijavljeni, zadovoljni smo i mi, pružatelji usluge, kao i korisnici. Bilo je nedoumica, protivljenja i početnog nesnalaženja, ali danas vidimo da sustav funkcionira izuzetno dobro.
Kad će ostali korisnici Grada Korčule dobiti sva tri individualna spremnika?
Milat: Važno je naglasiti kako je Hober sve spremnike i kompostere podijelio potpuno besplatno te namjeravamo nastaviti s tom praksom. Kupnja spremnika i kompostera sufinancirana je natječajima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i to visokim postotkom, čak 60 posto. Na te smo se natječaje javili još prošle godine, trenutno u skladištu imamo još 500 plavih i 500 žutih spremnika koje ćemo podijeliti čim prođu blagdani. Pretpostavljam kako to neće biti dovoljno za sve korisnike, čekamo nove natječaje Fonda, a ako ih ne bude, kante ćemo kupiti vlastitim sredstvima kako bi svi građani imali mogućnost odvajanja otpada na kućnom pragu.
Interes Korčulana za kućne kompostere bio je veći od očekivanog, hoćete li ponovno dijeliti?
Milat: Istina, podijelili smo 300 kompostera, ali korisnici traže još, često dobivamo upite i zahtjeve. Kad smo kod kompostera, moram istaknuti jednu zanimljivost. Krenuli smo ih dijeliti prije nego smo počeli s pripremama uvođenja novog sustava gospodarenja otpadom i odaziv je bio poražavajuće malen. Čim smo počeli s podjelom individualnih spremnika i komposteri su doslovno planuli. To nam svjedoči kako se radi o cjelovitom sustavu u kojem je sve povezano, potrudit ćemo se da svi zainteresirani u ovoj godini dobiju kompostere kao i sve tri kante.
Objavili ste rasporede pražnjenja individualnih spremnika dva puta tjedno što obuhvaća Hoberova javna usluga, hoće li to biti dovoljno tijekom ljetnih mjeseci?
Milat: Pazili smo da svako kućanstvo ima tri, najviše četiri dana između dva pražnjenja, više od dva puta tjedno ne možemo niti prazniti, morali bi biti baren dvostruko veća firma. Do ove godine Hober je praznio 200 kontejnera, a kad novi sustav bude u potpunosti implementiran, praznit ćemo 10 tisuća kanti, jasno je da se radi o velikoj razlici. Ako iz kućne vreće za smeće maknemo plastiku, papir i kuhinjski otpad koji ide u komposter, nema straha od neugodnih mirisa tijekom ljeta. Osim toga, korisnicima na području od Kalca do Strećice ostavili smo mogućnost odabira hoće li čipiranu karticu za otpadomjer ili individualne spremnike te smo im u dopisu naznačili na kojim će lokacijama biti ostavljeni kontejneri, tzv. zeleni otoci, gdje mogu odvojiti otpad dok svi stanovnici ne dobiju kompletnu opremu. Spremnike na području starog grada i bliže okolice praznit ćemo svakodnevno u ljetnim mjesecima.
Kako ste planirali odvoziti otpad iz starogradske jezgre i užeg centra grada za ugostiteljske objekte, kafiće, restorane, obrte?
Milat: Jasno je da će ljeto biti izazovno i nama i korisnicima, puno razmišljamo i planiramo. Svaki ugostiteljski obrt, tvrtka, iznajmljivači ili kućanstva čije potrebe nadilaze besplatnu kantu za miješani otpad od 120 litara imaju mogućnost zatražiti dodatnu ili veće spremnike od, recimo, 240 litara pa čak i kontejner od 1100 litara. Nitko neće ostati bez prostora skladištenja otpada između odvoza, no dodatne kante naplaćivat ćemo po drugom cjeniku budući da ne pripadaju kategoriji javne usluge. Najznačajniju promjenu doživjet će ugostitelji s područja starog grada i bliže okolice, planiramo s njima napraviti službeni sastanak. Neslužbeno već razgovaramo o detaljima i od većine sam dobio pozitivne reakcije. Svi ugostitelji, bez obzira gdje se nalaze, dobit će kantu zapremnine 120 litara, po potrebi će tražit više, koju ćemo prazniti svaki dan tijekom sezone, dogovorit ćemo se točno kad, ali pretpostavljam uvečer od 23 sata do ponoći.
Problem ilegalnog deponija na Zlopoju bliži se kraju, kako doznajemo ishodovana je građevinska dozvola, lokacija će definitivno biti reciklažno dvorište za građevinski otpad. Jeste li zadovoljni tim ishodom i u kojoj je fazi projekt?
Milat: Trenutno su u tijeku sastanci projektanta s predstavnicima Hrvatskih voda radi nejasnoća u rješavanju problema vodozaštite, radi se o normalnim procesima tijekom projektiranja. Taj projekt se jako otegnuo, država je u međuvremenu postala vlasnik mineralnog otpada kraj Plodina kako je zakonski i obavezna. Taj je projekt otpočetka na krivim nogama, u Zlopoju nije trebalo biti reciklažno dvorište za građevinski otpad, radi se o zemljištu u vlasništvu Hobera na kojem smo mogli napraviti privremenu kompostanu za koju sad nemamo lokaciju. U pravu ste da je građevinska dozvola spremna, čeka se raspisivanje javnog poziva na koji bi se Grad Korčule i KORA mogli javiti. Bez sufinanciranja suludo je upuštati se u realizaciju, natječaja za takve projekte ima, samo treba imati spremnu dokumentaciju.
Do izgradnje reciklažnog dvorišta, gdje Korčulani mogu odlagati krupni otpad koji sve češće osvane na javnoj površini gdje su nekad bili kontejneri?
Milat: KTD Hober prošle je godine kupio posebni kamion za odvoz krupnog otpada, trebate samo nazvati naš broj ili poslati mail i mi ćemo pokupiti glomazni otpad na kućnom pragu besplatno, svakodnevno imamo na desetke takvih upita. Naravno, za sve postoje ograničenja, pokupit ćemo par komada starog namještaja i slično, no ne možemo vam pomoći ako renovirate cijelu kuću. Dozvoljene količine koje besplatno odvozimo su dva kubična metra ili 200 kilograma jednom godišnje, doduše, ne gledamo u deku i ne mjerimo u centimetre, ali ne možemo odnijeti ni tri kamiona. Ovaj problem u potpunosti ne možemo riješiti do izgradnje reciklažnog dvorišta, do tad, nazovite Hober!
Nedavno je na javnoj površini gdje su nekad bili kontejneri u Gradskom kotaru sv. Antun osvanulo jako puno miješanog, kućnog otpada u vrećama za smeće, korisnici su još uvijek zbunjeni, pogotovo oni koji imaju samo zelenu kantu?
Milat: Neki zeleni otoci, a tu su tri kontejnera za razvrstavanje zelene, žute i plave boje, moraju ostati na javnim površinama dok svi korisnici ne dobiju sva tri individualna spremnika, a oni su često meta naših sugrađana za bacanje svakakve vrste otpada. Isto se događa i na površinama na kojima su nekad bili kontejneri. Treba nam svima određeno vrijeme prilagodbe, ali moramo reagirati. Ako naše korisnike ne motivira moralno i civilizacijsko pitanje, motivirat će ih financijsko, iako ne volim naplaćivati kazne. Cilj je da svi dobiju sva tri spremnika i da se s javnih površina u potpunosti uklone kontejneri, no svjesni smo da sustav nismo provodili od temelja budući da reciklažno dvorište još uvijek nemamo.
Hoće li Korčula napokon dobili reciklažno dvorište u 2024. godini?
Milat: Za reciklažno dvorište na Lokvi sva je dokumentacija spremna, projekt je gotov, ima građevinsku dozvolu, prijavljen je na natječaj za bespovratna sredstva NPOO-a Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Projekt je prošao prvu fazu, iz Fonda smo obaviješteni da je pozitivno ocijenjen i u drugoj fazi, vraćen je ministarstvu i sad čekamo konačnu odluku.
Kakva je bila 2023. godina u KTD-u Hober?
Milat: Sa sigurnošću mogu reći da je prošla 2023. najznačajnija godina u kontekstu promjene poslovanja otkad sam ja u Hoberu, a to je više od 20 godina. Uložili smo velike financijske i organizacijske napore kako bi započeli uvođenje novog sustava, završna faza podjela spremnika slijedi, do kraja siječnja sva će oprema biti uparena s korisnicima. Novi program za otpadomjere je instaliran, do kraja siječnja krenut će i njegova primjena. U prošloj smo godini osigurali 2200 spremnika raznih boja i dva kontejnera od 30 kubika. Kupili smo dva kamiona, a ove ćemo godine kupiti još dva manja za odvoz otpada kroz uske ulice jer se i mi prilagođavamo novom sustavu. Ne smijemo zaboraviti kupnju 15 otpadomjera, svaki košta oko 3 tisuće eura. Paralelno s Hoberom ulaže i Grad Korčula, financirali su projekt reciklažnog dvorišta na Lokvi i reciklažno za građevinski otpad u Zlopoju, a gradonačelnica je prošle godine donijela povijesnu odluku o zapošljavanju četiri djelatnika Hobera za čišćenje okolnih mjesta. Hober je u isto vrijeme pokrenuo projektiranje nove zgrade za svoje pogone odmah pokraj budućeg reciklažnog dvorišta na Lokvi. U opremu i poboljšanje usluge uložili smo znatna sredstva, samo bespovratnih sredstava uloženo je 200 tisuća eura, a mi smo uložili više od 400 tisuća eura vlastitih sredstava. To su ogromni novci koje smo uložili u preobrazbu sustava gospodarenja otpadom, u Hober nikad u povijesti nisu uložena tolika sredstva.
Što očekujete od 2024. godine?
Milat: U planu nam je nabaviti još više opreme za čišćenje javnih površina, nedavno smo kupili električni usisavač i čistilicu, a planiramo i nabavu visokotlačnog čistača na vodenu paru pomoću koje ćemo postići novu razinu čistoće u gradu. Čeka nas i veliki posao proširenja groblja u Korčuli i Čari, čekamo usvajanje novog prostornog plana. Novi sustav se uhodava, radi se o ogromnom poslu za malu firmu poput naše, molimo korisnike za razumijevanje za naše propuste kojih će biti.
Još ste se jednom prihvatili izazova biti direktor komunalnog poduzeća i to u vrijeme najvećih promjena, požalite li ponekad svoju odluku?
Milat: Iskreno, svaki dan o tome razmišljam, ali baš su me te velike promjene dodatno motivirale. Dosta mi je bilo gledati manja komunalna društva od našeg kako napreduju, a mi stoji gdje jesmo, ništa se ne mijenja. Moramo ići u korak s vremenom, nama je stari sustav bio neusporedivo lakši kao i korisnicima, ali nije dugoročno održiv niti civilizacijski i ekološki prihvatljiv. U ove dvije godine napravili smo iskorak u svakoj od deset Hoberovih djelatnosti, veseli me što smo sve usluge poboljšali. Nismo savršeni i nećemo nikad ni biti, ali trudimo se. Međutim, ništa to ne bi bilo moguće bez pomoći i suradnje sugrađana, nema napretka bez razumijevanja i suradnje pružatelja usluge u korisnika. Uvijek govorim, ne može pet čistača očistiti koliko pet tisuća može uprljati.